Buduća će godišnja izvješća Ine, prema svemu sudeći, biti obuhvatnija nego danas.

Osim uobičajenih financijskih izvješća, kompanija bi ubuduće trebala godišnje javno objavljivati i izvješće o plaćanjima javnom sektoru. Ta inovacija proizlazi iz prijedloga izmjena Zakona o tržištu kapitala (ZTK) objavljenog ovaj tjedan na webu Ministarstva financija radi javne rasprave koja će potrajati do 13. kolovoza. Među novostima koje taj prijedlog  predviđa je, i ona da kompanije čije su dionice listane na uređenom tržištu, a djelatnost im uključuje rudarstvo i vađenje ili sječu šuma, jednom godišnje investicijskoj zajednici moraju podastirati i izvješće o plaćanjima javnom sektoru. Ta će se obveza morati ispuniti najkasnije šest mjeseci od proteka poslovne godine, a izvješće mora ostati dostupno najmanje 10 godina.

Najnoviji paket zakonskih promjena je, poput mnogih drugih, dio usklađivanja, odnosno ugrađivanja pojedinih direktiva EU u nacionalno zakonodavstvo. Kako se ističe u obrazloženju, predloženim se  odredbama "dodatno uređuje područje financijskog izvještavanja izdavatelja čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređenom tržištu, kao i područje administrativnih mjera i sankcija. Neke novine malo će olakšati život izdavateljima, no neke će postrožiti postojeća pravila.  Izdavateljima na ruku ide  to što će im se malo produljiti rokovi za objave polugodišnjih izvješća, sa dva na tri mjeseca od isteka izvještajnog razdoblja. No, polugodišnja i godišnja izvješća morat će biti dostupna dulje nego dosad – 10  umjesto 5 godina.

Zakonopisci ističu kako se zadržavanjem obveze objava tromjesečnih izvještaja omogućuje održavanje postignute razine transparentnosti poslovanja, dok se produženjem rokova izrade pojedinih izvještaja smanjuje kratkoročni pritisak na izdavatelje vrijednosnih papira i potiče ulagatelje na osmišljavanje dugoročnije vizije ulaganja. S druge strane, prijedlogom zakona poboljšava se transparentnost u pogledu objave korporativnog vlasništva. Osim što obavještavanje o promjenama u glasačkim pravima uključuje i sve (nove) vrste financijskih instrumenata koji imaju slični gospodarski učinak kao vlasništvo dionica, jačaju se i ovlasti Hanfina sankcioniranja propisivanjem primjerenih administrativnih mjera i sankcija.

Određene su odgovarajuće razine administrativnih novčanih sankcija čija je visina, kažu, određena u svrhu odvraćanja od počinjenja prekršaja. Prekršajne odredbe razdvojene su u smislu osoba na koje se odnose, kao i u pogledu težine prekršaja. Izrečene administrativne mjere i sankcije, uključujući i prekršajne sankcije, Hanfa bi trebala objavljivati na svojoj internetskoj stranici.

Dodatno se uređuje i mogućnost obustave glasačkih prava u slučaju neizvještavanja o prelascima propisanih pragova glasačkih prava. Ta bi se mjera koristila iznimno u slučajevima težih oblika kršenja odredbi o obavještavanju o glasačkim pravima. Primjerice, to bi se primijenilo u slučaju namjernog prikrivanja vlasništva, s tim da bi se vodilo računa da se izdavatelj ne dovodi u nepovoljan položaj zbog mogućnosti pobijanja odluka glavne skupštine na kojima se glasačka prava (ne)ostvaruju.