Saborski zastupnik Damir Kajin (ID) rekao je danas u Hrvatskom saboru da nije sklon ideji prema kojoj bi i Hrvatska, u ime solidarnosti s Grčkom, morala izdvojiti 50 milijuna eura.

"Solidarni da, ali mislim da treba uvažavati probleme u kojima se zemlja u ovom trenutku nalazi", rekao je Kajin i poručio da ministar Lalovac mora europskim birokratima objasniti ozbiljnost hrvatske gospodarske zbilje i na neki način "spasiti nas još jedne obveze".

Kajin je komentirao ideju Europske komisije da se Grčkoj pomogne kroz fond koji bi punile sve zemlje Unije, ne samo zemlje eurozone, pa bi Hrvatska navodno morala izdvojiti oko 50 milijuna eura.

Bolje rečeno, svaki hrvatski radnik bi Grčkoj u ime solidarnosti trebao uplatiti 300 kuna, precizirao je Kajin, navodeći da hrvatski radnik i umirovljenik imaju manje plaće i mirovine od onih u Grčkoj, a i hrvatski je BDP manji od grčkog.

"Jedino što smo i mi otprilike zaduženi kao Grčka, samo što za razliku od Grčke mi možemo servisirati te obveze", kaže Kajin.

Hrvatski javni dug je oko 88 posto BDP-a, naše kompanije i građani zaduženiji su od grčkih, tvrdi zastupnik.

Drugačiji pogled na spomenutu ideju ima HNS-ov Goran Beus Richembergh.

Hrvatska je prije dvije godine postala punopravna članica Unije, ne smijemo se ponašati kako smo mogli prije, Hrvatska mora voditi proaktivnu politiku, kaže.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

"Hoćemo-nećemo nije politika", ističe HNS-ovac i precizira kako ne zagovara da Hrvatska obilato sudjeluje u pokriću nerealnih troškova, ali mora biti dio tima, a ne glumiti da je se to ne tiče.

Furio Radin (Klub nacionalnih manjina) osudio je pokušaje ukidanja razreda u manjinskim školama zbog malog broja upisanih učenika, te prozvao resornog ministra.

“Jedan od djelotvornih načina da se asimiliraju nacionalne manjine je uskraćivanje prava na obrazovanje, to se može postići na više načina, ali jedan je efikasan – ukidanje razrednih odjeljenja zbog malog broja upisanih učenika", rekao je Radin.

Proše je godine, kaže, već bio pokušaj s osnovnim školama, a ove se godine to događa u tri od četiri srednje talijanske škole u Puli, Bujama i Rijeci.

Radin poručuje da broj učenika ne smije biti razlogom ukidanja.

Mali je broj učenika bio i za vrijeme komunizma, pa se nisu ukidali razredi, baš kao ni za vrijeme Franje Tuđmana, Račana, Sanadera, Kosor, rekao je zastupnik.

Odjednom, sada je to postalo važno, iako postoji jasna odluka Ustavnoga suda iz 1999. godine da bi ukidanje razreda zbog malog broja učenika proizvelo značajnu povredu pa i negaciju stečenih prava manjina.

Prozivam ministra Mornara i kažem mu da je to protivno i međunarodnim ugovorima i ustavnoj odluci i zakonu, poručio je Radin.