Predsjednik Europske središnje banke (ECB) Mario Draghi izrazio je dosad najveću sumnju u to da će Grčka izbjeći bankrot, u vrijeme kada se očekuje da grčki premijer Aleksis Cipras u četvrtak iznese posljednji prijedlog reformi.

Grčka novinska agencija ANA izvijestila je da će Atena do kraja dana poslati tekst s prijedlozima koji su eurogrupi predstavljeni prošloga tjedna.

Talijanski list Il Sole 24 prenosi da je Draghi, koji se nalazi pod golemim pritiskom Njemačke jer održava grčke banke na životu, rekao kako nije siguran da će se pronaći rješenje za Grčku i ne vjeruje da će Rusija priskočiti u pomoć Ateni.

Upitan može li se postići sporazum o spašavanju Grčke, Draghi je uoči odlaska u Bruxellesu rekao: "Ne znam, ovoga puta to je jako teško".

Na pitanje očekuje li da će ruski predsjednik Vladimir Putin pomoći Grčkoj, Draghi je odgovorio: "Ne vjerujem, ne vidim to kao mogućnost….na kraju krajeva, oni nemaju novca".

ECB drži nelikvidne grčke banke iznad površine hitnom likvidnošću koja istječe za vikend kada se čelnici zemalja eurozone moraju dogovoriti oko trećeg programa financijske pomoći Grčkoj.

Draghijevu potporu grčkim bankama oštro je kritizirao predsjednik Bundesbanke Jens Weidmann rekaviš da je na vladama, a ne na ECB-u, da pruže pomoć Ateni.

"Središnje banke moraju pokazati koji su njihovi limiti", rekao je Weidmann u Frankfurtu.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

"Mora biti posve jasno da je odgovornost za razvoj događaja na Grčkoj, na grčkoj vladi i zemljama koje pružaju pomoć, a ne na vijeću guvernera ECB-a", istaknuo je.

Po njegovim riječima, kontrole protoka kapitala trebale bi ostati na snazi sve do postizanja dogovora, a ECB ne bi trebao upumpavati dodatni novac u grčke banke, koje bi bez toga idući tjedan mogle kolabirati.

Grčka priprema reformski paket težak 12 milijarda eura

Grčka priprema reformski paket težak 12 milijarda eura tijekom sljedeće dvije godine, što je više nego što je ranije planirano kako bi spriječila povratak zemlje u recesiju nakon mjeseci teških pregovora s vjerovnicima, piše u četvrtak grčki dnevni list Katimerini.

Glasnogovornik grčke vlade Gabriel Sakelaridis kazao je u četvrtak da je Grčka uvjerena da može postići dogovor s međunarodnim vjerovnicima koji može dobiti zeleno svjetlo i u grčkom parlamentu.

"Uvjeren sam da će sporazum dobiti potporu parlamentarne skupine Sirize i vladajuće koalicije", kazao je za grčku televiziju Antenu.

Prema pisanju Katimerinija, umjesto očekivanog rasta od 0,5 posto za ovu godinu, mjeseci neizvjesnosti i dva tjedna ograničenja prometa kapitala znače da će recesija biti oko tri posto.

"Procjenjuje se da će se iznos za mjere vrijedne osam milijarda eura koje je Grčka predložila za 2015. i 2016. morati povećati za dvije milijarde godišnje što čini ukupno 12 milijarda za dvije godine", navodi list.

Grčka je prošle godine iskoračila iz duboke recesije koja je smanjila njezin BDP za četvrtinu tijekom šest godina.

Grčke banke likvidne do ponedjeljka, doći će do gašenja i spajanja

Grčke banke likvidne su do ponedjeljka, rekla je predsjednica udruženja grčkih banaka Luka Katseli u četvrtak.

"Znamo da je sve osigurano do ponedjeljka", izjavila je Katseli za grčki Skai TV.

Grčke vlasti odlučile su da će banke biti zatvorene do 13. srpnja uz ograničenje podizanja gotovine do 60 eura dnevno. Ograničenja su uvedena 29. lipnja kada su propali pregovori Grčke i međunarodnih vjerovnika.

Bez obzira na ishod summita EU-a, zakazanog za nedjelju, neke grčke banke će biti ugašene i pripojene drugim jačim bankama, kazali su u srijedu neimenovani europski dužnosnici Reutersu.

Tako je jedan dužnosnik rekao da bi četiri velike grčke banke – Nacionalna banka Grčke, Piraeus banka, Eurobank i Alpha banka, mogle biti svedene na dvije banke.

"Grčka ekonomija je u ruševinama, a to znači da bankama treba novi početak. Ciparski slučaj može poslužiti kao model", rekao je jedan dužnosnik.