Sutra bi mogao biti "Dan D" za Grčku, ali i Europu. Ne postigne li dogovor s kreditorima u posljednji trenutak, zemlja pod vodstvom radikalne ljevice Alexisa Tsiprasa ide u bankrot i korak je do izlaza iz eurozone.

Takav povijesni presedan, po nekima i eksperiment, donio bi teško zamislive posljedice ideji ujedinjene Europe, eurozoni u kojoj nije ni predviđeno napuštanje zajedničke valute, ali i periferiji u kojoj je Hrvatska. Kaos u Grčkoj značio bi jednokratni vjetar u leđa domaćem turizmu budući da bi dio europskih turista skrenuo na Jadran, no to je i ujedno i jedini pozitivni efekt, dok oni negativni osjetno prevaguju, kaže ekonomski analitičar Željko Lovrinčević.

Izlazak Grka iz eurozone, za što je već skovana kratica Grexit, zaljuljala bi povjerenje u euro i ojačala švicarski franak. Tečaj franka porastao bi sa sadašnjih 7,25 kuna, čime bi se direktno produbili godišnji gubici banaka koje plaćaju cijenu njegovog fiksiranja, a oni se zasad procjenjuju na oko 400 milijuna kuna. Jači franak zasigurno bi donio i novu dozu nervoze u pregovore Vlade, banaka i HNB-a o trajnom rješenju "švicarca" koje ni dosad nije bilo na vidiku.

Nevolje s frankom samo bi bile dio problema za Banske dvore jer bi se bankrot Grčke i nervoza investitora prelili na rast ukupnih premija rizika prema referentnom njemačkom "Bundu" i posljedično na cijenu koju Hrvatska plaća na dug. "Činjenica je da je većina dosad nije računala da s bankrotom. Sada to više nije izvjesno već, više-manje, ovisi o geopolitičkim stavovima SAD-a. Mogućnost da zemlja u eurozoni bankrotira, znači snažniju diverzifikaciju premija rizika prema zemljama, a ne zaboravite da je Hrvatska druga na listi odmah iza Grčke po vjerojatnosti 'defaulta'", ističe Lovrinčević. Bankrotira li Grčka, postavlja se pitanje zašto ne i neki drugi, poput Portugala, koji se također iznad vode održava umjetno, ali i u pitanje dovodi vjerodostojnost ECB-a i njegove politike kvantitativnog popuštanja koji je i nastao zbog spašavanja eura, dodaje.

Domaći ekonomisti sve češće Hrvatsku uspoređuju s Grčkom smatrajući da je korisno promatrati što se dešava u Ateni. Ekonomist Velimir Šonje na Facebooku je ironično prokomentirao poteze premijera Tsiprasa i ministra financija Varoufakisa, koje je nazvao "salonskim socijalistima koji su iluzije prodali narodu, a sada mu vraćaju lopticu referendumom i kažu mu, sorry, mi više ne bismo, hajde sada vi". Povukao je i paralelu prema kreatorima domaćih politika: "Naravoučenje za buduće naše Cipriće, Varoufakiće i druge salonske socijaliste: Nemojte se učiti na nama. Recite nam odmah svoje prave namjere. Posjetite pokoje predavanje iz osnova ekonomije, po mogućnosti i iz financija, ako stignete. Budite skromni i sumnjajte u svoja priviđenja".

Grčkoj u utorak 30. lipnja istječe program pomoći, a isti dan na naplatu dolazi 1,5 milijardi dolara tranše MMF-u. I dok se činilo da će višemjesečni pregovori o reformama koje traže kreditori od Grčke kao preduvjet za nasušno potrebnih 15,3 milijarde eura pomoći rezultirati dogovorom, Tsipras je makijavelističkim zaokretom odluku o bailout programu odlučio je prepustiti narodu na referendumu 5. srpnja. Odluka je iznenadila sve u Bruxellesu, posebno, prema Financial Timesu, grčke pregovarače koji o njoj nisu imali pojma, već su bili na pragu dogovora o 8,9 milijardi eura ušteda u 2015. i 2016. godini.

Grčki parlament u nedjelju je odobrio Tsiprasov prijedlog o referendumu sa 179 od 300 glasova. Zahtjeve za uštedama premijer u svom stilu ocijenio je 'uvredljivim ultimatumom', a glasačima sugerirao da na referendumu o bailoutu glasaju 'protiv' jer će to ojačati poziciju Grčke u pregovorima. Jednostrano napuštanje pregovora i raspisivanje referenduma šefica MMF-a Christine Lagarde komentirala je time da će "narod glasati o prijedlozima koji nakon utorka više neće vrijediti".

Unatoč populizmu koji je Grčku doveo na rub bankrota, Greek Reporter prenio je rezultate ankete koja je pokazala da bi 57 posto Grka ipak glasovalo za mjere štednje.  U strahu za štednju, posljednjih tjedana ubrzalo se povlačenje štednje iz grčkih banaka. Europska središnja banka jučer je odbila tamošnjim bankama nove hitne zajmove pa je izvjesno da će u ponedjeljak biti uvedene kapitalne kontrole i(li banke neće otvoriti vrata kako bi se izbjegla navala na banke i njihov kolaps. 

Novi regulatorni okvir

Dobivanje kriptolicence u Hrvatskoj: ključni rokovi, uvjeti i koraci

Fiskalna stabilnost

Kako banke oblikuju ekonomski rast Hrvatske?