HUP tradicionalno na Danu poduzetnika objavljuje HUP skor – rezultat složenog mjerenja rezultata reformi. Riječ je o sustavu sastavljenom od 73 statistička i ekspertna pokazatelja koji se grupiraju u 12 područja reformi za koje je HUP odredio ciljeve koje sustavno zagovara.

To su:

• Povećanje produktivnosti i konkurentnosti

• Fiskalna konsolidacija

• Reforma javne administracije

• Smanjenje opterećenja gospodarstva

• Uklanjanje investicijskih i poslovnih barijera

• Reforma pravosuđa

Građevinski sektor

Energija sunca za održivu gradnju

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?

• Reforma tržišta rada

• Reforme obrazovnog, zdravstvenog i mirovinskog sustava i 
teritorijalnog ustroja

• Povećanje efikasnosti poslovanja javnih poduzeća

• Poboljšanje ponude kapitala

• Razvoj poduzetničke klime

• Poticanje investicija

• Socijalni dijalog

Iako socijalni dijalog nije mjerljiv, za preostalih 12 područja bilo je moguće odrediti 4-9 pokazatelja po području i grupirati ih na način koji pruža zornu sliku rezultata reformi i razvoja.

Skor na skali od 0 do 100 pokazuje vrijednost 32 na temelju konačnih podataka za 2014. godinu. Takva je vrijednost neprihvatljivo niska, s obzirom da je prošlogodišnje mjerenje za najuspješniju državu članicu EU iz Nove Europe – Estoniju – pokazalo približnu vrijednost skora od 76. Razlika ukazuje na dubok jaz koji objašnjava zašto je Estonija – zemlja koja je nekada imala puno niži realni dohodak po stanovniku od Hrvatske – preskočila našu zemlju na svim ljestvicama konkurentnosti i ekonomskog razvitka.

Osim toga, vrijednost skora za 2014. uopće se nije promijenila u odnosu na 2013. Stagnacija skora ukazuje na i dalje prisutne neriješene strukturne probleme u dvanaest područja reformi koje zagovara HUP. Hrvatski problemi su naročito izraženi na područjima fiskalne konsolidacije, pravosuđa, tržišta rada i poticanja investicija. Na ovim područjima bilježimo skorove 18, 18, 22 i 19. Posebno zabrinjava iznimno nizak skor poticanja investicija (19) koji je pri dnu ljestvice nakon nedavnih metodoloških promjena u Eurostatovom načinu evidencije investicija. Nakon te izmjene do izražaja je došla činjenica da Hrvatska ima najniži omjer bruto investicija i BDP-a među zemljama Nove Europe, koji je praćen izrazito niskim indeksom pouzdanja investitora. Za njima na ljestvici problema slijede produktivnost i konkurentnost (26), obrazovni, zdravstveni i mirovinski sustav (27) i investicijske i poslovne barijere (30). Gotovo jednaka dimenzija problema susreće se kod opterećenja gospodarstva i poduzetničke klime (skorovi 34). Situacija je tek nešto bolja s ponudom kapitala, javnom administracijom i efikasnošću javnih poduzeća. Međutim, čak i na potonja dva područja – na kojima skor postiže vrijednosti između 50 i 60 – riječ je tek o “mršavim dvojkama”. To su ocjene koje ni izbliza nisu dostatne za ozbiljniji doprinos rastu i razvoju.

Dijagram omogućava usporedbu skorova po pojedinim područjima za 2013. i 2014. godinu. Linije se očigledno preklapaju. Jedina vidljiva odstupanja odnose se na skor javne administracije koji je poboljšan (zbog smanjenja broja dana potrebnih za izdavanje građevinskih dozvola) te na skor investicijskih i poslovnih barijera koji je pogoršan (jer je u drugim konkurentnim zemljama došlo do bitnog smanjenja broja administrativnih procedura). Potonje predstavlja zoran prikaz kako se može zaostajati i kada se stoji u mjestu. Takva je narav promjena na integriranom, otvorenom tržištu EU. Ono nam je donijelo velike prigode, ali i velike opasnosti jer plaćamo previsoku cijenu nečinjenja i zaostajanja. Uvijek treba podsjećati da HUP skor ne mjeri aktivnosti, nego rezultate. Stoga, ako kažemo da promjene na pojedinim područjima u odnosu na 2013. godinu nisu vrijedne spomena i da smo zaglavljeni na neprihvatljivo niskoj razini konkurentnosti, to ne znači da nema aktivnosti, nego da nema rezultata. Moguće je da se provode pogrešne aktivnosti odnosno reforme. Moguće je da prioriteti nisu dobro odabrani. Moguće je da reforme nisu dovoljne da pokrenu razvoj, a moguće je i da se provode aktivnosti koje će dati rezultate tek s vremenskom odgodom.

U svakom slučaju, prve naznake izlaska iz produljene recesije vrlo su slabe. Hrvatska i dalje ozbiljno zaostaje za drugim državama članicama EU iz tzv. Nove Europe. Štoviše, relativno zaostajanje danas je veće nego u srcu krize 2009. Tada su neke države članice proživljavale ozbiljnije financijske i ekonomske udare od Hrvatske . Međutim, odgode reformi i nedostatak jasne strategije, vodstva, hrabrosti i znanja političkih elita, doveli su do toga da Hrvatska polako tone u pasivnosti prema začelju Europske Unije.

Takvo stanje nije prihvatljivo za poduzetnike i poslodavce. Tražimo provedbu strukturnih reformi. HUP skor je naš doprinos egzaktnom mjerenju problema. Osim što neizravno pojašnjava što su reforme i što one moraju promijeniti, HUP skor može poslužiti i kao orijentir pri odabiru prioriteta za kreatore politike koji su spremni preuzeti rizik provedbe bržih i dubljih strukturnih i društvenih reformi.