Ulažući veliki novac u mjere sigurnosti samo u ovoj godini, banke članice HUB-a u potpunosti se pridržavaju standarda sigurnosti propisanih Zakonom o minimalnim mjerama zaštite u poslovanju gotovim novcem, rekli su jučer u Hrvatskoj udruzi banaka. Zakonom propisanih mjera banke članice HUB-a implementirale su u svoje poslovanje i druge mjere pa se primjerice poslovnice s minimalnom količinom dostupnog novca koriste sustavom tzv. cijevne pošte, a također se koriste modernim sustavom dimnih novčanica.

Slučaj Češke
Hrvatska spada u srednje rizičnu zemlju što se tiče pljački banaka, a prednjače Italija i Češka. Budućnost nije blistava jer se ulaskom u EU, kao što je to bio slučaj sa Češkom, očekuje povećan broj pljački poradi lakše prohodnosti granica. Europska bankovna federacija, čiji je HUB pridruženi član, već 15 godina na temelju podataka iz svih zemalja Europe i šire izrađuje godišnje izvješće o stanju pljački u Europi. Jedan od zaključaka tog izvješća kaže da je fizička zaštita (zaštitari) u financijskim institucijama beskorisna. Da je represija (policija) najbolja prevencija pokazalo se još u prijašnjim slučajevima pljački čiji je broj smanjen tek kada je razbijeno nekoliko pljačkaških lanaca kao primjerice početkom ove godine. HUB i dalje stoji pri svojim tvrdnjama koje su iznesene prilikom predlaganja i donošenja izmjena i dopuna zakona te jednoglasno tvrde da je njegovo donošenje bilo ishitreno, suvišno i pogrešno. Osim toga, zakon je štetan jer uzrokuje velike troškove. Donošenje zakona nazivaju marketinškim potezom. Pretpostavlja se kako su hrvatske banke samo ove godine na to utrošile više od 100 milijuna kuna. Poznato je, naime, kako druge mjere mogu biti troškovno učinkovitije tako da će neke banke nažalost kao alternativu imati zatvaranje neprofitabilnih poslovnica. To pak ima negativni utjecaj na zapošljavanje, ali i na uslugu klijentima, najčešće u manjim sredinama koje ionako nemaju velik broj poslovnica. Minimalne mjere zaštite prema zakonu uključuju protuprovalni te protuprepadni sustav s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma, neprekidan videonadzor te tjelesnu zaštitu. Izmjene Zakona, međutim, uključuju stavku po kojoj bi tjelesna zaštita bila neophodna samo u slučajevima zatvaranja i otvaranja poslovnica što bi, kako tvrde u HUB-u, optimiziralo nepostojanje zaštitara u nekim regijama, a pogotovo na otocima.

Rizičan transport
Najčešće se pljačke dešavaju tijekom transporta samog novca što je u porastu u svim zemljama, a ne samo u Hrvatskoj. Primjerice, u Švedskoj i Engleskoj zabilježen je porast napada na transportne kamione, a jedino rješenje su takozvane kazete s bojom ili plinom koji uništava novčanice pa plijen postaje bezvrijedan. Sam HUB predlagao je svojevremeno pooštrenje kazne za počinjenje djela te uključivanje svih dodatnih okolnosti unutar pljačke poput držanja taoca, ugrožavanja tuđih života i tako dalje. Kako naglašavaju iz HUB-a, povećanjem sigurnosti u bankama ne rješava se pitanje smanjenja broja pljački jer se one samo premještaju s banaka na slabije osigurane objekte poput kladionica, lutrija, kioska i slično.

U Europi prosječno 15,5 pljački dnevno

U Europi se u 2005. godini dogodilo ukupno 5685 (15,5 po danu) razbojništava banaka što je dva posto manje nego u 2004. godini. Prošle je godine opljačkano 9 posto manje novca u odnosu na 2004. pri čemu je čak 62 posto niži iznos prosječno ukradenog novca. Rizik za banku da bude opljačkana iznosi 1:36, a u Italiji, najrizičnijoj europskoj zemlji, taj je rizik 1:15. Pad tih brojki treba sagledati u kontekstu ulaganja i unapređenja sigurnosnih mjera banaka u Europi. Međutim, ono što brine su određeni modus operandi koji rabe razbojnici poput prijetnji, otmica ili čak uporabe eksploziva.