Više od polovice ili čak 56 posto hrvatskih ispitanika u sklopu istraživanja Svjetske banke o globalnoj financijskoj uključenosti (Global Findex) unatrag godinu dana je pozajmilo novac, dok je prosjek za EU nešto veći od trećine.

Hrvatska po tom postotku prednjači u EU, a još samo u Bugarskoj, Rumunjskoj i Grčkoj je udio ispitanika koji se zadužuju veći od onih koji štede. Neki su to od zaključaka koje je iz baze podataka za 2014. izvela Marijana Bađun s Instituta za javne financije u osvrtu o svrsi štednje i zaduživanja.  Promatra li se prosjek EU, kaže, skoro je dvostruko veći udio građana koji štede nego što se zadužuju. Štednja je veća od zaduživanja i za svrhu obrazovanja, kao i za pokretanje, poslovanje i širenje poduzeća. Što se tiče štednje, Hrvatska ne odstupa puno od EU prosjeka, ali po svim je svrhama zaduživanja, osim za nekretnine, iznad EU prosjeka.  

Najmanje su se zaduživali ispitanici iz Malte, a pri dnu ljestvice je i Grčka (ali u njoj  se štedi još manje). Od hrvatskih ispitanika unatrag godinu dana za obrazovanje ih se zadužilo 8,7% (ispred nje samo Cipar), dok je EU prosjek 4 posto. I iz zdravstvenih razloga, kao i za pokretanje, poslovanje ili širenje poduzeća zaduživali smo se iznadprosječno. Oko prosjeka smo pak prema udjelu ispitanika koji trenutno imaju kredit za kupovinu nekretnine. Takvih je 23 posto. Promatraju li se ispitanici prema dohotku (40% iz skupine siromašnijih i 60% bogatijih kućanstava), istraživanje upućuje na to da su za nekretnine više zaduživali bogatiji (26,3%) nego siromašniji (19,4%), dok se siromašniji za 3-4 postotna boda više zadužuju za obrazovanje, kao i iz medicinskih ili zdravstvenih te poslovnih razloga.