Nakon što je zbog naglog jačanja švicarskog franka njegov tečaj zamrznut za stambene kredite građanima, i pogođene tvrtke računaju na asistenciju države.

U pismu u petak upućenom premijeru Zoranu Milanoviću i ministru financija Borisu Lalovcu poduzetnici su s tri fronta, putem Hrvatske udruge poslodavaca, udruge Hrvatskih izvoznika i Hrvatske gospodarske komore, zatražili hitne mjere za pomoć. "Značajan rast tečaja švicarskog franka pogodio je male i srednje te velike poduzetnike brojnih djelatnosti. S obzirom da je Vlada prepoznala važnost ovog problema prema građanima ističemo nužnost uključivanja u modele pomoći i kategoriju poduzetnika", kažu u HUP-u. Ističu da se "zbog naglog rasta anuiteta kredita, dijelu poduzetnika dovodi u pitanje daljnje poslovanje i održivost na tržištu, likvidnost te mogućnost isplate plaća zaposlenicima". Za razliku od građana koji vraćaju 20,5 milijardi kuna stambenih kredita vezanih za oscilacije franka, dug tvrtki iznosio je prema podacima HNB-a 1,58 milijardi kuna krajem rujna.

Iako je brojka značajno niža od iznosa koji duguju građani, otplata čak 915 milijuna kuna bila je problematična i prije tečajnog udara pa viši tečaj prijeti bankama ugrožava preostalih 700 milijuna kuna. Poduzetnici su svjesni svojih obveza i rizika kredita s valutnom klauzulom, kažu u HGK, no u novonastaloj situaciji trebalo bi se pronaći barem privremeno rješenje. Predlažu da se i za tvrtke razrade mogućnosti fiksiranja tečaja na ograničeno vrijeme. Alternativa zamrzavanju tečaja, mogla bi biti da se iskazani gubitak po tečajnim razlikama (primjenom postojećeg ili u za to dopunjenog Zakona o porezu na dobit), prizna kao porezno prihvaćeni rashod uz umanjenje porezne osnovice ili pak kao porezni gubitak. Mjera Vlade u smislu dopune Zakona o potrošačkom kreditiranju je privremeno i interventno rješenje. Ona neće polučiti očekivane rezultate, pogotovo ne bez sudjelovanja svih relevantnih subjekata u rješenju nastalog problema", kažu u Komori ističući pritom HNB i banke.

Napominju da parcijalnim rješenjima ne mogu razriješiti novonastale probleme već da ona nužno moraju uključiti gospodarstvo kako bi se na vrijeme spriječile negativne posljedice poput gašenja proizvodnje i otpuštanja radnika.  "Reakcija tvrtki je očekivana. Ako postoji oprost dugova za građane bez jasnih socijalnih kriterija za spas potrošnje u konačnici, zašto se po toj logici ne bi spašavala proizvodnja. U Hrvatskoj se otvara Pandorina kutija novonastalih dugova s pitanjem tko će to platiti? Danas je u pitanju švicarski franak, no njegova se jednogodišnja vrijednost očekuje onoj od eura, dok je dugoročno puno veći problem dolar kojem se predviđa daljnji rast", upozorava ekonomist Željko Lovrinčević. Što za tvrtke znači da se franak gotovo preko noći izjednačio s eurom, ilustrira svakodnevica dugopoljske tvrtke Frigomotors koja se bavi rashladnim i klimatizacijskim sustavima.

"Kredit od 500.000 franaka podigli smo za izgradnju poslovne zgrade za proširenje poslovanja na 10 godina. Rata koju plaćamo kvartalno porasla je sa 100.000 na 134.000 kuna", kaže voditelj financijsko-komercijalnih poslova Duje Sučić. Zbog udara na likvidnost tvrtke koja zapošljava 28 radnika, Sučić je pisao Vladi, HGK-u, Izvoznicima i HUP-u, apelirajući da ono što vrijedi građanima vrijedi i za tvrtke. "Građani rade kod nas. Što će se dogoditi ako tvrtke zbog franka zapadnu u takve probleme da ne mogu i budu ugrožena radna mjesta?", pita se. Odgovor mu je stigao od Ministarstva financija iz kojeg ga upućuju na premijerovu izjavu da dužnici "mogu mirno spavati" jer će Vlada fiksirati tečaj franka za sve kredite. No, portfelj od milijardu i pol kuna ne uključuje obrtnike koji se u statistici vode kao građani, no za njih fiksiranje tečaja ne vrijedi.

Posebno je pitanje kako će se udar franka odraziti na tvrtke koje su se zadužile direktno kod matica u inozemstvu; 'crossborder' financiranje u francima vodi se mimo bilanci domaćih banaka, no upućeni smatraju da bi ta brojka mogla biti osjetno veća. Naravno, da se kišobran pomoći netržišnim tečajem proširi na tvrtke, izvan njega ostali bi svi koji novac duguju direktno inozemnim kreditorima. Za pretpostaviti je da većina duga tvrtki nije 'hedgirana' od oscilacija franka pa je tečajni rizik u potpunosti na tvrtkama, kaže Lovrinčević. Situaciji u prilog ne ide ni negativna bilanca vanjske trgovine sa Švicarskom: domaće tvrtke izvezle su tek 776 milijuna kuna vrijedne robe u Švicarsku u deset mjeseci 2014., s napomenom da se dio izvoza plaća u drugim valutama. Značajnih priljeva u franku nema ni od turizma jer gosti iz Švicarske čine manje od dva posto ukupnih dolazaka.