Međunarodna agencija za rad (ILO) upozorila je u utorak da bi do 2019. trebalo otvoriti ukupno 280 milijuna radnih mjesta kako bi se prevladale posljedice globalne krize i zaposlila povećana radna snaga dok oni očekuju daljnje povećanje nezaposlenosti.

Prošle je godine bez posla bio ukupno 201 milijun ljudi širom svijeta, čime je njihov broj povećan za 31 milijun u odnosu na razdoblje prije početka globalne krize, utvrdio je ILO u ovogodišnjim prognozama za zapošljavanje.

Ove bi godine broj nezaposlenih trebao porasti za tri milijuna, te za dodatnih osam milijuna u iduće četiri godine, prognozirali su u toj međunarodnoj organizaciji. Kao razlog navode slabiji gospodarski rast, sve dublju nejednakost i previranja.

Da bi se nadoknadila izgubljena radna mjesta u periodu od početka krize i zaposlila novopridošla radna snaga, trebalo bi do 2019. otvoriti ukupno 280 milijuna novih radnih mjesta, utvrdili su u ILO-u.

"Od početka globalne krize 2008. izgubljen je više od 61 milijun radnih mjesta a naše prognoze pokazuju da će nezaposlenost nastaviti rasti do kraja ovog desetljeća. To znači da kriza u zapošljavanju ni izdaleka nije završena", upozorio je izvršni direktor ILO-a Guy Ryder.

Nezaposlenost i dalje nesrazmjerno teško pogađa mlade pa je stopa nezaposlenosti u toj demografskoj skupini praktično tri puta viša nego u starijoj populaciji. U 2014. posao je tražilo gotovo 74 milijuna mladih, navodi se u izvješću.

U ILO-u također ukazuju na zamjenu trendova zapošljavanja u ključnim skupinama zemalja, pa se tako u razvijenim gospodarstvima u cjelini bilježi oporavak, uz izrazito smanjenje nezaposlenosti u Japanu, SAD-u i pojedinim europskim zemljama, dok je u južnoj Europi taj trend znatno blaži.

Skupina gospodarstava u nastajanju i u razvoju bilježi pak pogoršanje, konstatiraju u ILO-u, navodeći primjer Latinske Amerike i Kariba, Rusije i niza arapskih zemalja.

promo

Hrvatska digitalizirala sustav prijevoza opasnih tvari

promo

Budućnost bankarstva je u dobrom korisničkom iskustvu

Ako se nastavi, značajan pad cijena nafte mogao bi u određenoj mjeri poboljšati izglede za zapošljavanje u zemljama-uvoznicama, iako povoljan utjecaj nižih cijena energenata vjerojatno neće amortizirati nepovoljan utjecaj krhkog i neujednačenog gospodarskog oporavka, koji će pak dodatno otežati položaj zemalja-izvoznica nafte.

U ILO-u također napominju da među zemljama za koje postoje raspoloživi podaci, na najbogatijih 10 posto otpada 30 do 40 posto ukupno ostvarenog dohotka a na najsiromašnijih 10 posto samo oko dva posto.

Pritom se u pojedinim razvijenim zemljama bilježi naglo produbljivanje nejednakosti nakon krize koja se u pojedinim slučajevima približava onima u pojedinim gospodarstvima u nastajanju. U toj je skupini nejednakost općenito smanjena iako je i dalje na visokoj razini, napominju.

Upozoravajući da bi takva situacija mogla dovesti do nemira, u ILO-u pozivaju vlade da dobro skrojenim mjerama potiču agregatnu potražnju i korporativna ulaganja, ukazujući i na potrebu preusmjeravanja kreditiranja na realno gospodarstvo, posebno mala poduzeća.