Iz Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture u utorak su kazali da nisu točne tvrdnje predsjednika Nezavisnog cestarskog sindikata Mijata Stanića o tome da su ponuđači u procesu monetizacije autocesta povukli svoje ponude.

Kako se doznaje iz tog ministarstva, ponude su zasad neobvezujuće i ponuđači ih mogu povući, ali to nisu učinili niti usmeno niti na drugi način. Ujedno, izvor iz ministarstva potvrđuje da su u tijeku razgovori s ponuđačima prema propisanoj proceduri.

Začetnik inicijative 'Ne damo naše autoceste' i predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata Mijat Stanić u ponedjeljak navečer na svom Facebook profilu napisao je da je propala monetizacija auotocesta. 'Narode, zasad neslužbeno, propala koncesija – investitori povukli ponude,…hehe', napisao je Stanić.

Iz Ministarstva još ističu da eventualno odustajanje ponuđača od ponuda podrazumijeva striktnu proceduru te da se to ne bi moglo učiniti naprasno.

Krajem prošle godine pristigle su neobvezujuće ponude za koncesiju hrvatskih autocesta. Ponude su navodno dostavili investicijska banka Goldman Sachs, zajedno s hrvatskim mirovinskim fondovima, austrijski Strabag i australska Macquarie grupa.

Pregovarački proces trebao bi potrajati četiri mjeseca, a u travnju natjecatelji bi trebali biti pozvani da predaju obvezujuće ponude. Uslijedio bi postupak odabira najpovoljnije ponude, a odabrani natjecatelj će imati rok od tri mjeseca da zatvori financijsku konstrukciju i uplati jednokratnu koncesijsku naknadu u državni proračun.

Protivnici monetizacije okupljeni u građansku inicijativu "Ne damo naše autoceste", koja je organizirala izjašnjavanje za referendum protiv monetizacije, smatraju da bi monetizacija autocesta donijela štetu od 80 milijardi kuna. Tvrde i kako bi koncesije dovelo do povećanja cijena, pada kvalitete usluga, smanjenja investicija u infrastrukturu i povećanja nezaposlenosti.

Pristalice monetizacije upozoravaju da HAC i ARZ ne mogu otplaćivati kredite uzete za gradnju autocesta iz prihoda od cestarina, kao i na činjenicu da ubuduće Hrvatska, u skladu sa zakonodavstvom EU-a, neće moći ovim javnim poduzećima izdavati jamstva za nove kredite kojima bi reprogramirala sadašnje dugove. Ukupna glavnica kreditnog duga HAC-a i ARZ-a iznosi 4,3 milijarde eura.

Financijska pismenost

Financijska pismenost: Znanje koje stvara sigurnu budućnost

softverska platforma

70 % organizacija imalo je sigurnosni incident zbog ispisa – što rade pogrešno