U HGK ocjenjuju da bi pod utjecajem rasta inozemnog duga te pada BDP-a, udio inozemnog duga u BDP-u do kraja 2014. mogao dosegnuti 108 posto.
U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) ocjenjuju da bi pod utjecajem rasta inozemnog duga te pada BDP-a, udio inozemnog duga u BDP-u do kraja 2014. mogao dosegnuti 108 posto, što Hrvatsku i dalje zadržava u skupini visoko zaduženih zemalja.
Nakon uobičajenog ljetnog smanjivanja razine bruto inozemnog duga, u rujnu prošle godine je zabilježen njegov rast za 579 milijuna eura do razine od 46,5 milijardi eura, navode iz HGK.
U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) ocjenjuju da bi pod utjecajem rasta inozemnog duga te pada BDP-a, udio inozemnog duga u BDP-u do kraja 2014. mogao dosegnuti 108 posto, što Hrvatsku i dalje zadržava u skupini visoko zaduženih zemalja.
Nakon uobičajenog ljetnog smanjivanja razine bruto inozemnog duga, u rujnu prošle godine je zabilježen njegov rast za 579 milijuna eura do razine od 46,5 milijardi eura, navode iz HGK.
To je 1,1 milijardu eura ili 2,4 posto više nego u rujnu 2013., čime je nastavljen blagi rast inozemnog zaduživanja karakterističan za proteklu godinu.
Pritom je razina bruto inozemnog duga i nadalje pod dominantnim utjecajem, s jedne strane, snažnog zaduživanja opće države iniciranog potrebom financiranja visokog proračunskog deficita te, s druge strane, razduživanja drugih monetarnih financijskih institucija (banaka) koje pri posustalom kreditiranju poduzeća i stanovništva smanjuju razinu inozemnih obveza.
Tako je rujanski bruto inozemni dug opće države na godišnjoj razini povećan za dvije milijarde eura ili za 16,9 posto, dok je istodobno dug drugih monetarnih financijskih institucija smanjen za 1,3 milijarde eura, odnosno za 13,6 posto.
Pritom se međugodišnji pad inozemne zaduženosti bankarskog sektora protegao na sada već 29 uzastopnih mjeseci reflektirajući tako situaciju nedostatne transmisije sredstava domaćeg financijskog sektora prema poduzetništvu i stanovništvu, napominju analitičari HGK.
Upozoravaju kako u okolnostima složene gospodarske situacije problemi otplate obveza postaju sve izraženiji pa je iznos kašnjenja namirenja inozemnih obveza po glavnici i kamatama u rujnu prošle godine dosegao 252,1 milijun eura, što je 18,7 posto više nego u rujnu 2013.
Ističu i kako blagi rast bruto inozemnog duga uz istodoban pad BDP-a dovodi do toga da bi udio inozemnog duga u BDP-u na kraju prošle godine mogao dosegnuti gotovo 108 posto.
"I u ovoj će se godini nastaviti tendencije iz prošle godine obilježene nastavkom inozemnog zaduživanja opće države i smanjenjem duga drugih monetarnih financijskih institucija, ali bi obje tendencije trebale biti slabije izražene nego li je to bio slučaj u prošloj godini", navode iz HGK.
Napominju kako Hrvatska po pokazateljima zaduženosti spada u visoko zadužene zemlje, a od 2009. razina duga viša je od ostvarenog BDP-a.
Tako je primjerice udio bruto inozemnog duga Hrvatske u BDP-u u 2013. iznosio 105,3 posto, a viši je bio u Sloveniji 111,2 posto te u Mađarskoj 118,5 posto, dok su Češka, Poljska, Slovačka, Bugarska i Rumunjska zemlje čiji je udio bruto inozemnog duga u BDP-i bio manji nego u Hrvatskoj.
Od tih je zemalja u 2013. najniži udio inozemnog duga u BPD-u bio u Češkoj od 62,9 posto, u Rumunjskoj je iznosio 69 posto, Poljskoj 70,1 posto, Slovačkoj 81,3 posto, a u Bugarskoj 92,8 posto.
"Pod utjecajem nastavka rasta inozemnog duga te istodobnog pada BDP-a, udio inozemnog duga u BDP-u mogao bi do kraja 2014. godine dosegnuti 108 posto. Takvi pokazatelji Hrvatsku i nadalje zadržavaju u skupini visoko zaduženih zemalja", kaže direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Za viewera
Poštovani, postavili ste dobra pitanja ali postoji još nešto. To je moćni JEDH (Joint External Debt Hub), instiucija koju su zajednički osnovali MMf, Svjeska banka, BIS (banka za međunarodne obračune u Baselu) i OECD. Kako vidite, sve sami moćnici, jedan moćniji od drugog (vidi njihov website). Važno je napomenuti da je to jedina institucija koja podatke prikuplja od vjerovnika, a ne od dužnika.
Kod nas je nepoznat zahvaljujući faktoru nacionalne psihe jer je kod nas dužnik uvijek u privilegiranom položaju u odnosu na vjerovnika. Koliko ste puta čuli ono “Ne mogu ti platiti jer niti meni nisu platili, sada ti mogu platiti X a osttak prvom prilikom kada budem mogao”? Sjetite se stečajeva i predstečajnih nagodbi.
Zaključak: Stav (da prostite) “je…š vjerovnika, što ti on može?” se ogleda i prema njihovom moćnom sindikatu – JEDH-u – za kojeg malo tko u hrvatskoj zna da uopće postoji.
Podaci koji se objavljuju kod nas u odnosu na njih kasne oko godinu dana (o ovoj temi moja malenkost je već pisala, upravo glede JEDH-a i vanjskog duga).
Što se tiče HGH, ono pokušavaju svojim pisanijma opravdati primanje svojih plaća. Princip je što više što duljih tekstova jer to zauzima najviše prostora i jer je to najlakše (princip ispunjenja socijalističkog centralnog plana). Nedavno se čak nisu složili s nekim navodima EIU- (The Economist Intelligence Unit); najbolji dokaz koliko se trude dokazati da se dolaskom Burilovića nešto promijenilo. Naravno uvijek linijom najmanjeg otpora.
To će se nastaviti sve dok im se ne ukine prisilna članarina odnono dok budu na budžetu.
Koji očajni pokušaji prikazivanja reketarske organizacije svrsishodnom! Da su bar podaci relevantni…
Kako je HGK dosao do te sume? Ne poznajem niti jednu iole ozbiljnu zemlju, koja ima ovakvu statistiku. Vjerojatno je to jos ostalo iz socijalizma? Od kuda recimo njima podatci, koliko je Antlanitc group duzna austrijskim ili njejamckim bankama, za svoje poslovanje u Sloveniji ili Njemackoj? Jedino sto je relevatno, je dug drzave. Ostalo su osobne stavke, svakog pojedinca ili poslovnog subjekta. HGK-u bi bilo bolje da se brine, kako pomici gospodarstvu, koje njima placa clanarinu. To bi trebao biti njihov core-business a ne neke irelevantne statistike.
Uključite se u raspravu