Hrvatska drvna industrija 65% svoje ukupne proizvodnje plasira u izvoz, a uvozna je komponenta tek pet posto, što višestruko povećava dodanu vrijednost ovog sektora, stoji u priopćenju Udruženja drvno-prerađivačke industrije HGK.

Priopćenje prenosimo u cijelosti i bez izmjena:

 Ulazak Hrvatske u EU znatno je olakšan izvoz u zemlje EU-a te je ostvaren izvoz u osam mjeseci ove godine u vrijednosti od 868 milijuna USD te suficit trgovinske bilance s inozemstvom od 481 milijuna dolara. To je 32 posto veći iznos u odnosu na isto razdoblje prošle godine kada je vrijednost izvoza iznosila 659 milijuna dolara.

„Hrvatska drvna industrija glavna snaga i pokretač održivog gospodarskog razvoja baziranog na upotrebi resursa, primjeni znanja i inovacija te regionalni lider u proizvodnji drvenih proizvoda i namještaja visoke dodane vrijednosti. Važnost ovog sektora je u multiplikativnim efektima koji se ostvaruju proizvodnjom baziranoj na domaćim resursima i domaćem znanju, plasmanom finalnih proizvoda na inozemna tržišta te uključivanjem mnogih pratećih djelatnosti“, smatra Zdravko Jelčić, predsjednik Udruženja drvno-prerađivačke industrije HGK

Statistički gledano, hrvatska drvna industrija u ukupnoj  prerađivačkoj industriji u 2013. godini prihodovno je sudjelovala s 5% ostvarivši prihod od 7,998 milijardi kuna, a u zaposlenosti prerađivačke industrije s 10%, te sudjeluje sa 5% u BDP-u prerađivačke industrije. U ukupnoj robnoj razmjeni s inozemstvom za prvih osam mjeseci 2014. udio drva, drvnih proizvoda i namještaja iznosi 10% kada govorimo o izvozu i 2% kada govorimo o uvozu.

Važno je istaknuti da je udio izvoza drvne industrije u ukupnoj robnoj razmjeni s inozemstvom porastao sa 8% na 10%,  u prvih osam mjeseci 2014. godine u odnosu na isto razdoblje od prošle godine, dok je udio u uvozu ostao na istoj razini. Ako znamo da je rast izvoza u 2013. godini u odnosu na 2012. godinu iznosio 8%, tada vidimo da podaci za prvih osam mjeseci ove godine upućuju na zaključak o snažnom, kontinuiranom i pozitivnom trendu rasta izvoza drvno-prerađivačkog sektora.

Oko 70% ukupnog izvoza su finalni proizvodi (namještaj, podni oblozi- parket, građevinska stolarija, drvene kuće, drveni pragovi), a 30% su građa, elementi, trupci. Indeks fizičkog obujma industrijske proizvodnje u preradi drva, drvnih proizvoda iznosio je 104, a namještaja 108 u razdoblju devet mjeseci 2014. u odnosu na 2013. godinu, što upućuje u trend rasta proizvodnje od 8%.

Amadria Park Šibenik

Danci otkrili formulu za odlične poslovne ideje

Bez stresa

Predstavljamo najbolje digitalno rješenje za inventuru bez stresa

Aktualna, evidentirana ukupna izravna zaposlenost u hrvatskoj drvnoj industriji (samo trgovačka društva, bez obrta i zaposlenih u Hrvatskim šumama d.o.o.) u 2013. godini je prosječno 19.519 djelatnika i ima daljnji trend pada (I-VII 2014. – 19.277 zaposlenih). Najveći broj zaposlenih je u proizvodnji proizvoda više dodane vrijednosti i to što je veći stupanj finalizacije, to je veći broj zaposlenih (drvna industrija je radno intenzivna). Drvna industrija uglavnom se nalazi u ruralnim područjima RH te je izrazito bitna za očuvanje postojeće zaposlenosti u tim sredinama.

Proizvodnja masivnog parketa i namještaja dva su glavna proizvoda na kojima domaća drvna industrija mora temeljiti svoje buduće planove za još veći i uspješniji prodor na strana tržišta. Proizvođači parketa su unazad nekoliko godina ostvaruju značajne rezultate, najviše su povećali proizvodnju, sa 2,54 milijuna kvadrata iz 2012., na 3,47 milijuna kvadrata u prošloj 2013. godini. Navedeno su ostvarili, značajnim ulaganjem u inovativne tehnološke procese te prateći svjetske trendove i potrebe izvoznih tržišta što je dovelo do uspješne tržišne konkurentnosti na zapadnim tržištima. Proizvođači masivnog namještaja u tom su razdoblju  povećali proizvodnju sa 726 tisuća na 792 tisuće komada, a kuhinjskog namještaja sa 136 tisuća na 177 tisuća komada. Porasla je i proizvodnja uredskog namještaja sa 85 tisuća na 96 tisuća komada, a trend se nastavio i u 2014.

Navedeno su ostvarili, uvelike zbog kvalitetne hrvatske sirovine, pogotovo hrvatskog hrasta koji ima oznaku FSC certifikata te ulaganjem u znanje, inovacije i dizajn, koje je neizbježno u praćenju svih svjetskih trendova  proizvodnje namještaja i razvoja konkurentnosti na tržištu. Osim navedenog, značajno su pridonijeli izlasci na međunarodna tržišta kroz razne oblike promocije posebice organizacija i sufinanciranje nastupa preko Hrvatske gospodarske komore na međunarodnim sajmovima. 

„Zahvaljujući ulaganjima HGK i potpori koju nam pruža svih ovih godina, prilikom nastupa na međunarodnim sajmovima, planovi se ostvaruju i hrvatski proizvođači namještaja mogu odgovoriti na sve zahtjeve tržišta, a inovacijama i dizajnom svojih proizvoda mogu čak diktirati i trendove. Hrvatski dizajnirani namještaj tražen je proizvod“, smatra direktor Ancona grupe Tomislav Milošević.

Zdravko Jelčić, predsjednik Udruženja drvno-prerađivačke industrije HGK objasnio je kako je za naše tvrtke važan nastup na međunarodnim sajmovima namještaja i drvnih proizvoda što (vrata, parketa) pokazuju i sami statistički podaci koji ukazuju da bi do kraja tekuće godine mogli imati izvoz preko milijardu dolara. Hrvatski proizvođači namještaja i drvnih proizvoda kontinuiranim nastupima na domaćim i međunarodnim sajmovima uspjeli su izgraditi prepoznatljivost i brand svojih tvrtki na tržištu EU, koristeći modernu tehnologiju i hrast – najvrjedniju hrvatsku sirovinu. „Naši proizvođači ne samo da su u korak s trendovima potražnje na stranim tržištima već su postigli i visoku konkurentnost“, rekao je Jelčić te dodao kako želi zahvaliti svima koji su doprinijeli snažnom rastu proizvodnje, proizvodnosti rada (porast proizvodnosti rada od 4,6%) i izvoza te ujedno poslati poruku da drvoprerađivački sektor ima ogromni potencijal daljnjeg rasta i rasta izvoza, ali uz očekivanu i nužnu podršku Vlade RH u smislu potpora i rasterećenja poslovanja. To će biti motivirajuće za još veća ulaganja u ovaj Sektor, osobito finalnu proizvodnju koja nosi najveću dodanu vrijednost, zaključio je  Jelčić.