Ministru financija Borisu Lalovcu pukao je film. Nakon što je preko premijera Milanovića pokušao obuzdati potrošnju ministara koji u posljednjih mjesec-dva troše samo da potroše proračunski im dodijeljen novac, okrenuo se javnosti. I u četvrtak je ustvrdio da bi deficit ove godine mogao i morao biti između 12 do 12,5 milijardi, tj. tri do tri i pol milijarde manji nego što je to kao ministar financija pri nedavno rebalansu potpisao. Brojevi, kaže, pokazuju da je “na današnji dan” deficit 9,2 milijarde. U vrijeme slaganja rebalansa, kako je sam rekao, deficit je bio na 8,5 milijardi (kraj listopada). Kako mu je tada bilo prihvatljivo “potpisati” rebalans kojim će se u dva mjeseca natući još 7 milijardi kuna deficita? Ili, zašto je sada prihvatljivo da se samo u prosincu natuče 3 do 3,5 milijarde manjka?

Lalovčevo objašnjenje da su te brojke (rebalans, op. a.) bile “planovi pojedinih ministara”, jednostavno nije uvjerljivo ili barem nisu zadovoljavajuće opravdanje za njega. No, uspio je zbuniti i javnost i ministre. Neki od njih rekli su kako izvršenje plana proračuna gotovo nikad nije baš 100 posto, ističući da su izgledne određene uštede, ali i izražavajući sumnju da bi se time manjak mogao smanjiti za milijarde. Neki su tek uopćeno rekli kako “provode uštede tijekom cijele godine” te da će se “potruditi ne trošiti ništa što nije neophodno”.  

Ministar zdravlja Siniša Varga je u Opatiji, a otuda je o proračunu u četvrtak poručio tek da će HZZO ostati izvan državne riznice ako se 2015. pokažu pozitivni rezultati, a “u protivnom će se s 1. siječnja 2016. vratiti u riznicu”.

A upućeni u proračunske naplate i plaćanja kažu kako je uz “pospremanje lopata” i bilo kakvih ulaganja Hrvatskih cesta i/li HŽ-a, upravo zdravstvo glavni oslonac plana o ekspresnom rezanju deficita. Ignoriranje obveza zdravstva i prije “odcjepljenja” HZZO-a već je, kažu, na snazi. Drugim riječima, dospjele obveze na kraju 2014. mogle bi biti znatno veće od 2,1 milijardu kuna.