Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić uplatio je jamčevinu od 15 milijuna kuna i pred sucem istrage obećao da neće utjecati na svjedoke i obavljati svoju dužnost pa predvečer izlazi iz zatvora u Remetincu.

S njim će na slobodu izaći i svi njegovi suosumnjičenici osim vlasnika tvrtke 'Bramgrad projekt' Branka Mihaljevića koji umjesto gotovine želi založiti nekretnine vrijedne preko sedam milijuna kuna. Mihaljević će stoga ostati u istražnom zatvoru, a na slobodu će moći tek kada dokaže da je uknjižio založno pravo na nekretnine, a odluka o tome, nakon žalbenog roka, postane pravomoćna.

Nakon što je izvanraspravno vijeće potvrdilo odluku da se tijekom istrage mogu braniti sa slobode, uz jamčevine i obećanje da neće kršiti mjere opreza, svoje su obveze, uz Bandića, izvršili bivši šef Holdinga Slobodan Ljubičić, gradonačelnikov savjetnik Željko Horvat, direktor ZET-a Ivan Tolić, referent za javnu nabavu Zagrebačkog holdinga Filip Čulo, direktor Čistoće Miljenko Benko, pročelnik stručne službe gradonačelnika Vidoje Bulum te glavni tajnik Zagrebačkog športskog saveza Zdenko Antunović.

Pravna praznina oko izvršavanja mjera opreza

Prema uvjetima izlaska iz Remetinca Bandić na slobodi neće smjeti kontaktirati sa svjedocima niti obavljati dužnost gradonačelnika, no kako će se mjere opreza provoditi u praksi nije sasvim jasno, jer o tome nema jasnih propisa.

"Mjere bi trebalo provoditi tijelo koje vrši nadzor sukladno posebnom propisu. Ono nije određeno zakonom. Tu se moraju smisleno tumačiti odredbe iz Zakona o kaznenom postupku, iz Statuta Grada Zagreba i Zakona o lokalnoj samoupravi. Imamo pravnu prazninu koju moramo popuniti da bi mjere opreza bile i provedive", kazao je glasnogovornik zagrebačkog Županijskog suda Krešimir Devčić.

Sud bi, kako se doznaje, zagrebačkoj Skupštini i Poglavarstvu trebao dostaviti rješenje da je osumnjičenicima izrečena mjera zabrane obavljanja djelatnosti, dok bi Uskok od istih tijela povremeno trebao tražiti izvješća da li se osumnjičenici pridržavaju izrečenih mjera. Istovremeno sud bi policiji trebao dostaviti rješenje da se osumnjičenicima brani komuniciranje sa svjedocima, što bi trebala kontrolirati lokalna policija.

Jedina promjena koju je izvanraspravno vijeće donijelo u odnosu na raniju odluku suca istrage odnosi se na bivše direktore Holdinga i ZET-a Ljubičića i Tolića, kojima je kao razlog za zatvaranje otklonjena opasnost od ponavljanja kaznenog djela, jer su u međuvremenu podnijeli ostavke pa će se na slobodi, kao i ostali, morati kloniti svjedoka koje Uskok planira ispitati.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

softverska platforma

70 % organizacija imalo je sigurnosni incident zbog ispisa – što rade pogrešno

Ljubičić je za izlaz iz Remetinca uplatio pet milijuna kuna, Tolić 700 tisuća, Horvat 200 tisuća, Čulo 150 tisuća, Bulum 300 tisuća, a Antunović 250 tisuća kuna.

Iako je prema neslužbenim informacijama za obranu sa slobode ponudio nekretnine vrijedne preko 22 milijuna kuna, sudac je zaključio da je 15 milijuna, ali u gotovini, dovoljno jamstvo da Bandić tijekom istrage neće utjecati na svjedoke i ponoviti nedjelo.

Za razliku od Bandića, kojem je prihvatio jamčevinu manju od ponuđene, iako je i dalje riječ o najvišoj nakon 12,4 milijuna koje je u nekretninama svojih prijatelja založio Ivo Sanader, sudac istrage je za ostale u aferi Agram povisio iznose koje su morali položiti na račun suda prija izlaska iz Remetinca.

Od zatvorenih u ovom slučaju na slobodu su prvi izašli pročelnik Bandićeva ureda Miro Laco, suvlasnik CIOS-a Petar Pripuz i direktor Službe za nabavu Zagrebačkog holdinga Ivan Markus.

Istragom su uz Pripuzovu i Mihaljevićevu tvrtku obuhvaćene i dvije Bandićeve suradnice Ines Bravić i Koraljku Rožanković Uremović, no za njih Uskok nije tražio pritvor kao ni za voditelja Holdingove podružnice za upravljanje sportskim objektima Dragutina Kosića te direktora Plinare Antu Dodiga.

U svim navodnim Bandićevim nedjelima, gradonačelnika se sumnjiči da je oštetio grad kojim je upravljao 12 godina, osim u slučaju povezanim s predsjedničkom izbornom kampanjom gdje je zbog neplaćanja poreza na donacije primljene nakon izbora 2010. navodno oštetio i Državni proračun. Ukupnu 'štetu' tužiteljstvo procjenjuje na oko 20 milijuna kuna.