Izdaci za mirovine jedni su od onih koji se iz godine u godinu loše planiraju, pa je možda i izglednije da je zapravo riječ o svjesnom podcjenjivanju u planovima proračunima.

Tako se i prilikom drugog ovogodišnjeg proračuna jedna od većih korekcija morala raditi na tim izdacima, iako su deflacijska kretanja i plaće kao parametri usklađivanja ili tzv. indeksacije Vladi išli na ruku u pogledu povećanja izdataka. Budžet Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje povećan je rebalansom za 353 milijuna kuna, na ukupno 36,9 milijardi. Glavnina tog povećanja (338,5 milijuna) posljedica je većeg troška isplata mirovina od prvotno projiciranih, no 15-ak milijuna kuna korekcije naviše ide i na račun probijanja rashoda za zaposlene HZMO-a.

Prema novom planu proračuna, za starosne mirovine ove će godine otići 19,1 milijarda kuna, ili čak 278 milijuna kuna više nego što se prvotno planiralo. Ostale mirovine koje se isplaćuju na temelju osiguranja državu će stajati manje nego što se planiralo; za invalidske su izdaci rebalansom smanjeni za 86 milijuna, na 5,5 milijardi, dok je kod isplata obiteljskih mirovina, za koje ove godine ide nepunih 4,8 milijardi, plan korigiran tek neznatno naniže. Za mirovine hrvatskih branitelja izdaci su bili podcijenjeni čak 163 milijuna kuna.

Za njih će ove godine otići nešto manje od 5 milijardi kuna, a proračunom je bilo planirano manje od 4,8 milijardi. Od ostalih kategorija mirovina koje se ostvaruju prema posebnim propisima, tzv. povlaštenih, rebalansom se morao povećati plan izdataka za mirovine MUP-a (za 10 milijuna, na 485), Hrvatske vojske (za 3,2 milijuna, na pola milijarde) te bivših političkih zatvorenika. Sve u svemu, i ovogodišnji je rebalans pokazao da prve projekcije proračuna i deficita nisu baš čvrst orijentir. Tako Vladi zacijelo neće biti problem ni uklopiti promjene u oporezivanju dohodaka u skori prijedlog proračuna, a da to ne implicira povećanje deficita. No, pitanje je koliko će držati vodu.