Predsjednik Vlade Zoran Milanović izjavio je u ponedjeljak da bi eksploatacija nafte i plina u Jadranu mogla biti dobra gospodarska priča za Hrvatsku ako je ekologija na najvišoj razini.

Odgovarajući na novinarsko pitanje na Danu Sveučilišta u Zagrebu koliko je eksploatacija nafte i plina dobra gospodarska priča za Hrvatsku, premijer je ustvrdio kako to može biti dobra priča ako je ekologija na najvišoj razini, "a je".

Uoči otvaranja ponuda prispjelih na javni natječaj Ministarstva gospodarstva za istraživanje i eksploataciju nafte i plina u hrvatskom dijelu jadranskog podmorja, premijer je odgovorio novinarima i da se davanje koncesije za istraživanje ugljikovodika u hrvatskom dijelu Jadranskog mora ne može uvjetovati suradnjom s hrvatskim brodogradilištima.

"Malo je neuobičajeno u poslovnoj praksi da se nekome tko se javlja na natječaj za koncesiju za istraživanje ugljikovodika uvjetuje da radi s nekom privatnom kompanijom, bez obzira u čijem vlasništvu ta kompanija bila", kazao je Milanović.

Istaknuo je da je Hrvatska jedina država među novim članicama Europske unije koja je, zasad, uspjela spasiti i održati brodogradnju. "U tome vidim i neke zasluge svoje vlade i stvari koje smo mi radili. Sva naša brodogradilišta rade i drže se iznad vode, a to je u brodogradnji jako važno jer je u jednom trenutku prijetila opasnost da sva propadnu", kazao je premijer.

Napomenuo je da se ministrica vanjskih i europskih poslova i prva potpredsjednica Vlade Vesna Pusić upravo vratila iz srednje Azije, gdje i sam planira uskoro otići, a gdje "postoje velike šanse za narudžbe za naša brodogradilišta".

Riječ je o ozbiljnim narudžbama, koje ovise o kvaliteti naših tamo upravo isporučenih brodova, a nastavak te suradnje mogao bi se mjeriti u desecima i desecima brodova, "punim knjigama narudžbi za naša brodogradilišta u sljedećih 5-6 godina, narudžbi kojima se zarađuje, gdje nećemo pokrivati gubitke iz džepova poreznih obveznika, što smo radili 40 godina", ustvrdio je Milanović.

Osvrnuo se i na činjenicu da je Crna Gora markirala neka područja za istraživanje "koja po našem dubokom uvjerenju i međunarodnom pravu nisu njihova nego naša područja". "Ako to shvatimo samo kao početak nekakve arbitraže između Hrvatske i Crne Gore, bit će dobro. Ali ako je to nekakav tvrdi stav Crne Gore, onda će ga morati promijeniti", poručio je, upozorivši međutim, kako nikome nije u interesu previše se svađati "jer bi nam se moglo desiti da investitori odustanu".

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Na novinarsko pitanje je li istina, kako prenosi Novi list pozivajući se na izvore bliske vladi, da mađarski premijer Viktor Orban privodi kraju prodaju MOL-ovog udjela u Ini ruskom Rosneftu, Milanović je kazao kako, kad bi bila istina da se tim poslom bavi premijer vlade koja je vlasnik samo 25 posto u MOL-u, "onda Mađarska ne bi bila ni blizu demokratska država".

"Siguran sam da Mađarska nije takva država. Ja sam premijer Vlade koja je vlasnik 45 posto u INI i ne bavim se pregovorima i ne prodajem nešto što je tuđe", istaknuo je premijer.

Hvatske dionice nisu na prodaju, a što MOL planira sa svojim dionicama, i koji je u tome utjecaj mađarske vlade, ja to ne mogu znati, kazao je. "S kolegom Orbanom kad god se vidimo, što je često, uvijek malo propričam o tome, i nisam stekao dojam da se bavi bilo kakvim tradingom, trgovinom i prodajom dionica, a što će na kraju MOL odlučiti što će sa svojim dionicama, to ćemo vidjeti", dodao je Milanović.

Napomenuo je da je hrvatski zakon o privatizaciji Ine još na snazi bez obzira na "neke nesporazume koje imamo" s Europskom komisijom, a koja traži da neke odredbe toga zakona ukinemo. Te odredbe nisu ukinute upravo zato da bi Vlada zadržala utjecaj i zadnju riječ nad time tko može steći preko 10 posto dionica Ine, pojasnio je.

"Zakon nije mijenjan isključivo zbog tih strateških interesa, kako bismo mogli kroz taj zakon arbitrirati. To možda nije najtržišnije ponašanje, ali s obzirom na sve što se događalo, taj osigurač, tu kočnicu u rukama još uvijek neko vrijeme namjeravamo držati. To je ono što ja i moja vlada još možemo napraviti za Inu", kazao je Milanović, napomenuvši kako ni to "ne može trajati sto godina".

"Da pitate naše građane, najveći dio njih bio bi za to da se Vlada zaduži za dvije ili tri milijarde eura i otkupi dionice Ine. Ja im moram reći, kao odgovoran čovjek – ne kao političar – da je to nemoguće. Propast ćemo financijski. Dakle, moramo braniti ono što imamo, a to je 45 posto", upozorio je.

Uoči sutrašnje objave jesenske ekonomske prognoze Europske komisije, Milanović se dotaknuo i hrvatskih očekivanja. Istaknuo je kako "mi imamo svoje brojke koje su malo bolje nego ranije".

"U sljedećoj godini će biti bolje. Prognoze imaju i Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond i Hrvatska narodna banka. To je jedan kolaž očekivanja, a očekivanja u cijeloj Europi u ovom trenutku nisu onakva kakva bih ja htio da jesu", kazao je.

Na pitanje novinara je li proračun za 2015. već sada na staklenim nogama, nakon što je proračun ove godine podbacio na prihodovnoj strani za dvije milijarde kuna, a vlada planira rasterećenje upravo prihodovne strane za iduću godinu, Milanović je poručio: "Proračun za 2015. je na nogama".