U sjeni još uvijek aktualnog natječaja Carinske uprave za otpremničke poslove na graničnim prijelazima odvija se pravi rat između špediterskih tvrtki koje se smatraju pogođenima kriterijima natječaja s jedne strane, tvrtki kojima natječaj navodno pogoduje s druge, te Carinske uprave s treće strane. Primacošped, Cetra, Županjašped, Transšped, Quehenberger logistics, Rescult-špedicija i Tempo dio su duže liste otpremničkih tvrtki nezadovoljnih načinom kako se provodi javni natječaj Carinske uprave.

Krunski problem vide u novim podzakonskim pravilima po kojima su ponude špeditera rangirane suprotno Zakonu o carinskim otpremnicima. Na natječaj se javilo 25 tvrtki sa 171 prijavom, a uslijedilo je čak 90 prigovora za 18 graničnih prijelaza koje je podnijelo 16 tvrtki. Upravo se čeka i na službenu objavu pobjednika: dakle, onih koji će u sljedećih pet godina na 22 granična prijelaza i u 57 otpremničkih ureda obavljati te poslove. U sukob oko natječaja kojim Carinska uprava nakon šest godina kaosa nastoji uvesti reda u otpremništvo na graničnim prijelazima uvučeni su čak i Ured premijera te Kabinet ministra financija od kojih su pobunjeni špediteri službeno zatražili zaštitu. Oni upiru prstom jer se natječaj ne provodi prema  Zakonu o javnoj nabavi, koji se u ovom slučaju može, ali i ne mora primjenjivati.  Njihova je nakana, kažu, jasna: ili da se sporni dijelovi natječaja isprave, ili da se natječaj poništi.

Smeta im pravilnik donešen u travnju uoči natječaja kojim su uvedene promjene pravila za davanje špediterskih koncesija. Dok Zakon o carinskim otpremnicima definira dva uvjeta, visinu koncesijske naknade i iskazan interes za otvaranje otpremničkih ureda na graničnim prijelazima gdje ih manjka, pravilnik definira dodatne faktore koji nose više bodova nego prethodna dva. Kako su nam potvrdili direktor Quehenbergera Saša Baleta i direktor Primacošpeda Petar Šimić, dva zakonska kriterija nose oko 40 posto bodova, dok su prevladavajući kriteriji oni koji nisu intencija zakona. Po pravilniku se može skupiti 1400 bodova, od čega 600 na račun referentnog iznosa zajedničkog jamstva za postupak provoza koji samostalno dodjeljuje carina i carinske garancije. Na taj se način omogućilo natjecateljima da skupe veći broj bodova na sporednim kriterijama. Quehenberger je na većini prijelaza za koje se javio bio u vrhu po iznosu ponuđene koncesije, ali po drugim kriterijma pao je na razinu od šestog do desetog mjesta", kaže Baleta. Tome je, dodaje, posebno kumovao referentni iznos zajedničkog jamstva koji se koristi za provozne garancije, te jamči da će roba biti carinjena.

Carinska uprava ima pravo izdati ih sa stopostotnim oslobođenjem od polaganja bankovne garancije ako smatra da je riječ o tvrtki izuzetnog boniteta u čiju sposobnost plaćanja ne treba sumnjati, što znači da iza tako nagrađene tvrtke stoji sama država. "U ovom je slučaju država stala iza tvrtke koja je u predstčejanoj nagodbi, a otpali su oni poduzetnici koji nikad nisu dugovali državi. Netranparetno su podignuti referentni iznosi i moram Upravu u Austriji obavijestiti o problemima zakonskog tipa i o neregularnostima u provedbi natječaja", kaže Baleta. Petar Šimić iz Primacošpeda pojašnjava kako problem predstavlja činjenica da je pravilnikom dopušteno da porezni i carinski prekršitelji pobijede na natječaju. "Država je tako dvaput oštećena – relativno mali iznosi su ponuđeni od strane tvrtki koje su visoko rangirane, a kad postoji dug dvojbeno je kako će se i nove obveze platiti. Na graničnim prijelazima bi trebale raditi stabilne tvrtke, koje uredno plaćaju poreze i doprinose", kaže Šimić.

U namjeri da na čistac istjeraju po njima sporne detalje natječaja te onemoguće špeditera, koji je poznat kao dužnik državnom proračunu, uživaju podršku HUP-a, u okviru kojeg je Šimić angažiran kao potpredjednik Uduge malih i srednjih poduzetnika. Ta je podrška izražena kroz službeni akt, potpisan od strane Davora Majetića, glavnog direktora HUP-a, u kojem se traži pomoć ministra financija Borisa Lalovca. U Carinskoj upravi, međutim, kažu da se natječaj provodi regularno. Pozivaju se na obvezu Hrvatske kao članice EU da osigura brzo i nesmetano kretanje roba preko vanjske granice Unije. Da bi osigurali učinkovitu provedbu carinskih postupaka na graničnim prijelazima, od kojih je manji dio ekonomski rentabilan za koncesionara, Carina je mijenjala pravila te je potom raspisala natječaj.

Tvrde da dio sudionika natječaja na neinstitucionalni način dovodi u pitanje rad i objektivnost postupka, te da je riječ o neprimjerenim pritiscima na integritet i rad Povjerenstva koje ima zadaću provesti natječaj sukladno važećim propisima. U priču su se uključili i odvjetnici svih strana koji doslovno bdiju nad postupkom, a manji špediteri u ovom će ratu, kažu, izgubiti. Direktor splitskog Notes Biroa Ivica Čupić potvrđuje da je Pravilnik napisan da bi pogodovao većim špediterima. "Radim na dva prijelaza, a preko moje špedicije ide 95 posto prometa na prijelazu Karasovići (CG) i svojim sam radom u posljednje tri godine povećao promet nekoliko puta. No, prema pravilniku nemam priliku pobijediti nekoga većeg špeditera: nov je način bodovanja, pa onaj tko ima tvrtku na pet prijelaza ima automatski veću garanciju od onog koji tvrtku na jednom prijelazu što nema poslovnog smisla", kaže Čupić.