Usvoji li se i provede Nacionalni plan razvoja bolnica, koji je ministar zdravlja Siniša Varga prošlog tjedna pustio u javnu raspravu, već iduće godine stopa akutnog bolničkog liječenja smanjit će se za pet posto, prosječnu stopa popunjenosti kreveta dovesti na 80 posto, a duljina bolničkog liječenja smanjiti za pet do 20 posto.

Za bar pet posto trebao bi porasti broj ambulantnih usluga te broj slučajeva dnevne bolnice i dnevne kirurgije. Do kraja 2016. prosječna duljina bolničkog liječenja, planiraju u Ministarstvu zdravlja, smanjit će se za 10 do 40 posto. Istodobno, stopa akutnog bolničkog liječenja past će 10%, a bolnički kreveti u prosjeku će biti popunjeni do 85%, zahvaljujući dodatnom rastu broja ambulantnih usluga, usluga dnevne bolnice i dnevne kirurgije za najmanje deset posto.Pritom će već u ovoj godini nabava bar 60 posto medicinski potrošnih materijala i uređaja ići kroz središnju nabavu, a u idućoj bi se barem jedna bolnica trebala bi preoblikovati do pune funkcionalnosti.

Sve to će biti omogućeno izlaskom Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje iz riznice iduće godine, a bolnice više neće imati limite, već će biti plaćene po uslugama koje obave, zamislio je ministar Varga koji je novu verziju dokumenta pustio tri mjeseca nakon što je najavio reviziju masterplana bivšeg ministra Rajka Ostojića. Kad je u pitanju funkcionalna integracija bolnica, u dijelu reforme koji u javnosti nailazi na najveći interes, Varga nije napravio bitnu promjenu u odnosu na Ostojićev plan. Ukupno gledajući, za 10 kliničkih bolnica nije predviđena funkcionalna integracija s drugim bolnicama, a za preostalu 21 bolnicu predviđena je funkcionalna integracija. Međusobne funkcionalne integracije bolnica predviđene su većinom na razini regija zdravstvenog planiranja, iako postoje dva slučaja u kojem se međusobno funkcionalno integriraju bolnice iz dviju različitih regija zdravstvenog planiranja (Opća bolnica Dr. Tomislav Bardek Koprivnica iz Središnje i sjeverne regije s Općom bolnicom Virovitica iz Istočne regije, te Opća bolnica Zadar iz Južne regije s Općom bolnicom Gospić iz Zapadne regije).

Najmanje se funkcionalno integriraju dvije, a najviše četiri bolnice. Za razliku od masterplana bivšeg ministra zdravlja, u Varginu nacionalnom planu nema konkretnih brojki o ukidanju ili smanjenju pojedinih odjela. Pojašnjava to tako što planirano smanjenje stope akutnog bolničkog liječenja za 10% ne znači ujedno i smanjenje broja akutnih kreveta za 10%, kao što ni povećanje broja slučajeva liječenih u dnevnoj bolnici i jedinicama dnevne kirurgije za 10% također ne znači toliki postotak povećanja broja posteljnih kapaciteta dnevne bolnice. Uprave svih bolnica, funkcionalno integriranih, ali i onih za koje nije predviđena funkcionalna integracija obvezne su u suradnji s drugim ključnim sudionicima pripremiti i provesti projekt provedbe Nacionalnog plana, dok će Ministarstvo izradit Nacionalni registar pružatelja zdravstvene zaštite, sdje će se definirati upravo točne brojke na odjelima u pojedinoj bolnici. Kad je u pitanju predviđeni izlazak iz riznice, ministar Varga predviđa prijelazno razdoblje od 10 mjeseci.

Što kaže oporba

Redizajn bolničke mreže

Oporbeni HDZ će, očito, u svojoj predizbornoj kampanji u okviru promoviranja gospodarskog programa posebnu pažnju posvetiti zdravstvu. Tako je u ponedjeljak održana Konferencija o jačanju zdravstvenog sustava, kojoj je nazočio i predsjednik stranke Tomislav Karamarko, koji se posebno zalaže za bolje korištenje novca iz EU fondova te za razvoj zdravstvenog turizma. Neke od HDZ-ovih mjera za poboljšanje sustava su redizajn bolničke mreže i uvođenje sustava nacionalnih specijalizacija pojedinih bolnica umjesto njihova ukidanja, te razdvajanje javnog i privatnog zdravstva, no osim toga, mimo kritike aktualne, Vlade nije bilo mnogo konkretnih prijedloga reforme sustava.