Hrvati i dalje najveći dio imovine (58%) drže u depozitima, oko 22 posto uloženo je u police životnog osiguranja i mirovinsku štednju, a samo 17 posto u vrijednosnice.

Pokazuje to Allianzovo izvješće o globalnom bogatstvu za 2013., koje analizira imovinu i dugove privatnih kućanstava u više od 50 zemalja. Lani je bruto financijska imovina u Hrvatskoj porasla za 5,4%, manje od regionalnog prosjeka. Od 2007. rast bruto financijske imovine dosegnuo je 19 posto, što je niže od prosjeka svih istočnoeuropskih zemalja članica EU (33%). Uz porast od oko 12%, imovina u policama osiguranja i mirovinskoj štednji ostvarila je najvišu stopu rasta. Bankovni su depoziti porasli za gotovo četiri posto.

Unatoč smanjenju obveza za tri posto, dug od 4140 eura po stanovniku bio je gotovo 24 posto viši od prosjeka svih istočnoeuropskih zemalja članica EU. U globalnoj usporedbi Hrvatska je na kraju 2013. zauzela 31. mjesto, s prosječnom neto financijskom imovinom po stanovniku od ukupno 7150 eura, a unutar istočne Europe na četvrtom je mjestu, iza Slovenije, Češke i Mađarske. Omjer duga i opće ekonomske aktivnosti u zemljama regije članicama EU bio je 34 posto, a u Hrvatskoj 41,2 posto.