Očekivanja o novom valu monetarnih poticaja pozitivno će se odraziti i na hrvatske obveznice, ali smo unatoč povećanom apetitu investitora za rizičnijim obveznicama još uvijek lošiji od usporedivih država regije.

Nakon što je predsjednik Europske središnje banke (ECB) Mario Draghi naznačio da je spreman pokrenuti dugoočekivano kvantitativno otpuštanje kako bi suzbio sve primjetniju deflaciju, prinosi na europske obveznice opet su pali.Tako je prinos na njemačku 10-godišnju obveznicu dosegnuo novu najnižu vrijednost od 0,93 posto. Međutim, efekt na hrvatske euroobveznice i nije bio osobito značajan što se pripisuje njihovoj niskoj likvidnosti. U posljednjih 15 dana spread na hrvatske obveznice suzio se gotovo jedva primjetnih 10 baznih bodova, kaže direktorica ekonomskih istraživanja Raiffeisen banke Zrinka Živković Matijević. "Održanje visoke likvidnosti podržava potražnju za rizičnijim obveznicama poput hrvatskih. Za nas će rizik predstavljati izlazak ECB-a iz ekspanzivne monetarne politike što ne očekujem ni tijekom 2015. godine", kaže Živković Matijević.

Glavni ekonomist Hypo banke Hrvoje Stojić očekuje nove ECB-ove monetarne poticaje najranije krajem godine. "Prinosi ipak idu dolje, što je pozitivno i za hrvatski dug. To može smanjiti cijenu zaduživanja, ali ne zbog naših fundamenata, već zbog globalnog trenda i apetita investitora", tvrdi Stojić. Prema njegovom mišljenju, prinosi rubnih članica eurozone u slučaju novog vala poticaja ići će još niže. Ipak, kod hrvatskih obveznica i dalje je primjetan manji pad premije na rizik u odnosu na usporedive Rumunjsku i Mađarsku, naglašava Stojić. Da komparativno gledano stojimo lošije od srednje i istočne Europe ističe i Zrinka Živković Matijević.