Zbog nedostatka vlasnički čistih parcela tržište nekretnina u Dalmaciji zapostavljeno je u odnosu na ostatak Hrvatske, a pogotovo na Istru, tvrdi generalna menadžerica Colliers Internationala, jedne od najvećih svjetskih konzultantskih tvrtki za nekretnine. Kompanija pruža cjelovitu uslugu s područja prometa nekretninama vodećim lokalnim, regionalnim i međunarodnim klijentima. Zbog toga je dobro upoznata s interesom stranih investitora za ulaganja u Hrvatsku i problemima s kojima se susreću.

Više vlasnika
“Nakon otvaranja našeg ureda u Dubrovniku shvatili smo da na jugu Hrvatske zapravo nema nijednog aktivnog, većeg, rezidencijalnog projekta tzv. kuće za odmor iako za tu vrstu ulaganja kod stranih investitora postoji najveći interes. Riječ je o velikim apartmanskim naseljima s više od 50 stambenih jedinica, a čak i više od 100. To je minimalno 10-15 kuća s popratnim sadržajima poput bazena, fitnesa i spa centara namijenjenih stranom tržištu. Problem je što za takve projekte treba veliko građevinsko zemljište. Do njih je međutim jako teško doći. Ako i postoje, imaju više vlasnika i pravno su vrlo upitna. Mi smo do sada dobili mnoštvo zahtjeva gdje nam strani investitori žele kupiti parcele veličine čak i do milijun četvornih metara. No do zemljišta te veličine u Dalmaciji vrlo je teško doći, ističe Božičević. Napominje da su za ulaganja u takve objekte najviše zainteresirani investicijski fondovi iz Velike Britanije, Irske i Skandinavije. ”Njih najviše zanima obala. U unutrašnjosti pak žele ulagati Austrijanci i Nijemci, većinom u gradnju uredskih prostora i trgovačkih centara”, kaže Božičević. Svi se, međutim, susreću s istim problemom – nedostatkom velikih građevinskih parcela i prenapuhanim cijenama osobito u Dalmaciji.

Zahtjevni Britanci
“Jeftinije se može kupiti jedino zemljište koje nema komunalne priključke. Parcele u građevinkoj zoni već su skuplje, a one sa svim potrebnim komunalnim priključcima i vlasnički čiste dostižu astronomske cijene. Takvih gotovo da i nema”, naglašava Božićević. Upozorava da su Britanci ujedno i vrlo zahtjevni kupci nekretnina. “Britanac koji, primjerice, kupi kuću u apartmanskom naselju na obali u njoj će boraviti prosječno nekoliko tjedana godišnje. Osim toga, ne želi na njoj gubiti novac što se događa ako stoji prazna. Želi zaraditi od takvog ulaganja, stoga unaprijed traži nekretninu, a i platit će veću cijenu ako u apartmanskom naselju od početka postoji definiran ‘property management’. On bi mu trebao pomoći da iznajmljuje svoj objekt za vrijeme dok nije u njemu te na taj način izvlači korist od ulaganja u nekretninu”, objašnjava Božićević. Kaže da se stranim investitorima danas u Hrvatskoj najviše isplati ulagati u trgovačke centre i stanove ili kuće za odmor na obali.

Trend pada cijena poslovnih prostora

Vodeći se stranim iskustvima Ivana Božićević smatra da se Hrvatska nalazi na kraju prvog ciklusa investiranja u poslovne prostore, a u srednjoj i istočnoj Europi već traje drugi ili čak treći ciklus. “To je normalan proces u razvoju tržišta nekretnina. Prvi ciklus označava preseljenje kompanija iz starijih poslovnih prostora u unajmljenim stanovima ili starijim uredskim zgradama klase B u središtu grada u nove moderne poslovne prostore klase A, koji se nalaze u poslovnim središtima takozvanim CBD-ima (Central Business District). Drugi će ciklus započeti za nekoliko godina dolaskom novih kompanija i zgrada te širenjem i preseljenjem tvrtki u veće urede gdje dobivaju još bolje poslovne uvjete. To su prošle sve tranzicijske zemlje, kaže Božićević. Prognozira da će se pad cijena poslovnih prostora nastaviti i iduće godina, i to otprilike oko 20 posto od sadašnjih cijena.