U pričama o razvoju turizma često se navodi da Hrvatska ima sjajnu perspektivu u zdravstvenom turizmu. Popis benefita je dugačak: povećanje broja gostiju, dulja sezona, otvaranje radnih mjesta… Strategijama tog sektora jedini se ozbiljno bave Klaster medicinskog turizma i Zajednica zdravstvenog turizma pri HGK. U klasteru svoj posao obavljaju prilično dobro, pa su lani za call centar dobili nagradu za najinovativniji projekt u hrvatskom turizmu.

Ohrabreni uspjesima, osnivači klastera proljetos su se kandidirali na 3,393.220 milijuna kuna vrijednom natječaju Ministarstva turizma za sufinanciranje strukovnih udruga u turizmu i ugostiteljstvu s projektom Destinacija zdravstvenog turizma. Očekivanu potporu nisu dobili, kao i mnoge druge udruge.

Kad su malo pozornije pogledali tko je dobio novac, oni koji to nisu uspjeli primijetili su da potpore svaku godinu dobivaju iste udruge, u sličnim iznosima i često za iste projekte. Pritom čelni ljudi tih udruga sjede u Vijeću HTZ-a, tijelu koje odlučuje kako će se trošiti novac za promociju turizma.

Tri udruge s predstavnicima u Vijeću HTZ-a 2014. su osvojile 1,49 milijuna kuna, odnosno 44% iznosa natječaja, a lani su dobile čak 63 posto. Sedam najutjecajnijih udruga zajedno ove je godine odnijelo 74% od ukupno 3,4 milijuna; godinu dana ranije odnijele su čak 92% novca previđenog za potpore, a 2012. podijelile su 72 posto. 

Najviše je ove godine dobila Udruga poslodavaca u hotelijerstvu (UPUHH): za projekt stručnoga usavršavanja pripalo im je 300.000 kuna, a za uvođenje zelenoga poslovanja još 299.975 kn; dobili su 18 posto svih potpora. Postotak koji UPUHH dobiva posljednje tri godine varira između 18 i 19%, bez obzira na to prijavljuje li dva ili četiri projekta. Kamping udruženje Hrvatske (KUH) ove je godine dobilo 397.930 kuna, a u postotku stalno dobiva između 12 i 13 posto. Na trećem je mjestu Udruga hrvatskih putničkih agecija (UHPA), dobila je 480.975 kuna, a već se tri godine čvrsto drži između 14 i 15 posto proračuna. Hrvatski kuharski savez konstantno dobiva pet posto, a Hrvatski somelier klub pet do šest posto. Nešto veće oscilacije zabilježene su samo kod Nacionalne udruge obiteljskih i malih hotela, te kod Hrvatskog ferijalnog i hostelskog saveza. Zašto su ti postotci kao u kamen uklesani?

Predstavnici klastera Ministarstvu turizma poslali su prigovor na postupak procjene projekata. “Zabrinjava nas što već godinama većinu novca dobivaju udruge čiji predstavnici sjede u Vijeću HTZ-a, tu vidimo potencijalni sukob interesa. Zamjetan je i neuravnoteženo velik broj udruga s područja Istre koje su osvojile natječaj, a znamo da Ministarstvom turizma upravlja IDS… Možemo zaključiti da se procjena odvijala pod sumnjivim okolnostima”, navode u prigovoru. Nakon što su iz Ministarstva turizma dobili nezadovoljavajući odgovor, predstavnici klastera to su ministarstvo prijavili Uskoku jer ne postoji viša instanca koja bi mogla obaviti reviziju natječaja. “Ukupni budžet od gotovo 10 mil. kn značajna je svota koju je, čini se, zlouporabilo nekoliko interesnih skupina. Nije moguće da tri godine imamo gotovo identične rezultate natječaja”, navodi se u prijavi Uskoku. Zoran Jelić, voditelj klastera, kaže da se nije olako odlučio na kaznenu prijavu. Navodi da ima potporu 15-ak udruga koje su odbijene na natječaju, “ali svi znaju da nije uputno o tome javno govoriti. Mi više nemamo kuda: ako država ne misli ozbiljno ulagati u zdravstveni turizam, gubi se smisao našeg postojanja”.

Država samo načelno zainteresirana 

Lorencin im nije ni odgovorio

Odgovarajući osnivačima Klastera Želimir Kramarić, pomoćnik ministra turizma, objasnio im je proceduru dodjele bespovratnih sredstava, “koja je prošla i revidiranje Ureda za udruge”. Klasteru je uputio poziv da svoje projekte prijavi i dogodine “budući da je područje zdravstvenog turizma u Strategiji razvoja turizma do 2020. definirano kao jedan od najvažnijih turističkih proizvoda za naš turistički razvoj”. Članovi klastera poslali su početkom godine ministru Darku Lorencinu pismo s molbom da primi njihove predstavnike koji bi ga “upoznali s vizijom i preprekama na koje nailaze u njezinu ostvarenju. Još nisu dobili odgovor.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’