Nakon što je dotaknuo rekordnu razinu, stručnjaci su podijeljeni oko smjera u kojem će hrvatski vanjski dug krenuti u sljedećih nekoliko godina.

Na kraju prvog tromjesečja ove godine bruto inozemni dug porastao je 3,3 posto dosegnuvši 46,4 milijarde eura ili 108,1 posto BDP-a. To je najviša razina ikada, a posljedica je rasta obveza, ali i pada gospodarstva.Analitičari Raiffeisenbank Austria u osvrtu na podatke Hrvatske narodne banke navode kako podaci pokazuju da je bruto inozemni dug u ožujku porastao već peti mjesec zaredom na godišnjoj razini, nakon što je 17 mjeseci uzastopno – od lipnja 2012. do listopada 2013. godine – bilježio pad vrijednosti na godišnjoj razini.

"U relativnim pokazateljima zaduženosti, omjer bruto inozemnog duga i BDP-a porastao je na najvišu razinu ikad, što je, osim rasta obveza prema inozemnim vjerovnicima, posljedica i pada gospodarske aktivnosti, odnosno nominalnog smanjenja BDP-a", pojašnjavaju analitičari RBA. U strukturi bruto inozemnog duga primjetan je rast udjela opće države. "Naime, udio bruto inozemnih obveza opće države prema inozemnim vjerovnicima porastao je s otprilike 10 do 11 posto u prvoj polovici 2009. na više od 22,1 posto krajem prvog ovogodišnjeg tromjesečja", ističu analitičari RBA.
 

Kreditne institucije smanjile su, pak, svoj udio ispod 20 posto, dok ostali domaći sektori – privatna nefinancijska društva, financijske institucije (osim kreditnih i HNB-a) te stanovništvo – čine i dalje najveći dio inozemnog duga od 41,9 posto, unatoč nastavku procesa razduživanja i smanjenju udjela.Što se tiče prognozi, u RBA smatraju da se srednjoročno, uz očekivanu stagnaciju ukupnog iznosa javne i privatne potrošnje te blagi rast investicija, može očekivati daljnje smanjivanje vanjskog duga. On bi se u sljedeće tri godine trebao pasti na razinu od oko 100 posto BDP-a, ocjenjuju u RBA.

Takvo mišljenje ne dijeli Tomislav Ćorić, docent na Katedri za financije zagrebačkog Ekonomskog fakulteta koji smatra da će inozemni dug rasti jer se većina ekonomskih aktivnosti u Hrvatskoj financira putem zaduživanja.Optimizam RBA analitičara donekle ne dijeli ni Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke, koji procjenjuje  da će u naredne dvije do tri godine inozemni dug blago pasti na 105 posto BDP-a. "Država će i dalje povećavati svoj udio u dugu, nasuprot bankama koje će ga nastaviti smanjivati", komentirao je Šantić.