U regiji tranzicijskih gospodarstava Hrvatska jedina, uz krizom pogođenu Ukrajinu, ove godine ostaje u recesiji i to zbog slabog rasta kredita i investicija, stoji u danas objavljenim procjenama Europske banke za obnovu i razvitak (EBRD).

EBRD je snizio svoje gospodarske procjene za Hrvatsku, te sada očekuje da će hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) ove godine pasti 0,5 posto.

Još u siječnju EBRD je očekivao gospodarski rast u Hrvatskoj od 1 posto. Iduće godine i Hrvatska će ostvariti rast BDP-a, i to od 0,5 posto, stoji u Regionalnim ekonomskim procjenama EBRD-a, objavljenima na godišnjoj skupštini dioničara, koja se danas i sutra održava u Varšavi.

Hrvatsko gospodarstvo nastavlja se suočavati s dugotrajnim problemima konkurentnosti, velikim javnim sektorom i poteškoćama u poslovnom okruženju, kaže se u najnovijim bančinim procjenama.

Rast kredita je minimalan, a razina nenaplativih zajmova premašila je 15 posto ukupno izdanih zajmova, navode u EBRD-u.

Napominju i da je u siječnju Hrvatska ušla u EU proceduru prekomjernog deficita, zbog dugotrajnog proračunskog deficita iznad 3 posto BDP-a i rastućeg javnog duga, koji je sada blizu 60 posto BDP-a.

„U nedostatku drugih poticaja rastu, hrvatski BDP bi mogao još jednu godinu pasti, i to za otprilike 0,5 posto, no očekuje se njegov oporavak u 2015. temeljem poboljšanog vanjskog okruženja i apsorpcije nekih EU strukturalnih i kohezijskih fondova“, stoji u regionalnim ekonomskim procjenama EBRD-a.

Sukob između Rusije i Ukrajine mogao bi zatrti rast

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

EBRD je danas snizio i svoje gospodarske procjene za istočnu Europu i središnju Aziju, te upozorio da bi sukob između Rusije i Ukrajine mogao zatrti gospodarski rast.

Prema temeljnom scenariju, bruto domaći proizvodi 30 gospodarstava od Rusije do Poljske, u kojima EBRD djeluje, porast će ove godine u prosjeku za 1,4 posto.

Usporedbe radi, u siječnju je Banka predviđala stopu gospodarskog rata od 2,7 posto. Iduće godine, pak, očekuje se u toj regiji gospodarski rast od 1,9 posto.

„Taj sukob značajno povećava geopolitičku i ekonomsku neizvjesnost, s izravnim negativnim efektima na gospodarstva Ukrajine i Rusije, te potencijalno širim implikacijama na regiju kao cjelinu“, poručuje EBRD.

Uz izglede za pojačanjem sankcija, Rusija bi mogla ov godine utonuti u recesiju, predviđa EBRD.

Ukrajina će ove godine zabilježiti gospodarski pad od 7 posto, dok je još u siječnju Banka predviđala rast od 1,5 posto.

Regionalne procjene EBRD-a ne uključuju Egipat, Jordan, Tunis i Maroko, unatoč tome što su korisnici sredstava te banke.

Chakrabarti upozorio na usporene reforme

Otvarajući godišnju skupštinu dioničara EBRD-a, predsjednik bančine Uprave Suma Chakrabarti izjavio je danas da je banka imala uspješnu 2013. godinu, tijekom koje je investirala 8,5 milijardi eura u gotovo rekordnih 392 projekta, s ciljem da potakne tranziciju u zemljama u kojima djeluje.

No, istaknuo je i da slika nije u potpunosti pozitivna.

„Moramo biti iskreni oko izazova s kojima se većina naših država suočava. Brojne su zarobljene u tranziciji“, upozorio je Chakrabarti.

Referirao se na značajno usporavanje reformi u mnogim zemljama u EBRD-ovoj regiji, napomenuvši da je tome doprinijela i financijska kriza. To je imalo negativni utjecaj na gospodarske procjene i usporavanje usklađivanja životnog standarda u tim zemljama s onim u zapadnoj Europi, izjavio je Chakrabarti.

Na godišnjoj skupštini Chakrabarti će predložiti dioničarima EBRD-a nove 'srednjoročne smjernice' s ciljem ponovnog razbuđivanja tranzicije. EBRD bi tako trebala imati tri prioriteta. Prvo, banka će pomagati izgradnji otpornosti tranzicijskog procesa na način da pomaže vladama u regiji da formuliraju politike i izgrade čvrste institucije i ekonomske strukture.

Drugo, EBRD će promovirati ekonomsku integraciju globalno i regionalno. I posljednje, pokušat će učiniti više na rješavanju zajedničkih globalnih izazova kao što su klimatske promjene, nestašica vode i sigurnost opskrbe hranom.