Mađarska je u travnju neočekivano zabilježila negativnu stopu inflacije po prvi put nakon 1968. godine, što centralnoj banci daje dodatni prostor da nastavi s najdužim neprekinutim europskim ciklusom rezanja kamatnih stopa. Potrošačke cijene pale su 0,1 posto u odnosu na travanj lani.

Ekonomisti koje je anketirao Bloomberg ranije su prognozirali inflaciju od 0,1 posto. Mađarska centralna banka vodi takvu politiku koja balansira između domaćih faktora kojima opravdava monetarno olakšanje te vanjskih rizika koji se očituju prije svega u zaoštravanju stimulacija američke centralne banke FED i eskalacije sukoba u Ukrajini. Tvorci politike mađarske središnje banke u travnju su ostavili otvorena vrata daljnjem rezanju kamatnih stopa i objavili da će oprezno razmotriti makroekonomske prognoze i razvoj rizika prije nego odluče o budućem pravcu i opsegu promjena kamatnih stopa. Travanjski trošak energije za kućanstva pale su 10,3 posto u odnosu na isti mjesec 2013. godine.

Posljednje smanjenja cijene plina koju je provela mađarska vlada još uvijek se ne vide u podacima za travanj pa bi deflacija u svibnju mogla biti veća od travanjske. Glavni razlozi nalaze se u padu cijena hrane u Mađarskoj, mada je većina grupa proizvoda zabilježio pa cijena, kao što su primjerice i alkohol, odjeća i duhanski proizvodi. Smanjenje cijena potrošačkih roba sve se više produbljuje usprkos činjenici da je slaba forinta trebala imati utjecaja na izvoz dobara. Ekonomisti još uvijek nisu sigurni da je deflacija prisutna u Mađarskoj, ali se slažu da postoji velika vjerojatnost da se to uskoro i dogodi, što bi se moglo dogoditi u svibnju kada pad cijena plina uslijed smanjenja tarifa bude uključen u izračun.

Objašnjavaju da je u pitanju negativna inflacija koja bi se mogla pretvoriti u deflaciju koja je ništa više nego prolongirajuća negativna inflacija. Teorija kaže da deflacija odgovara vlasnicima novca čija imovina postaje sve vrednija, ali istovremeno smanjuje potrošnju, što dovodi do rasta nezaposlenosti i ekonomskih kriza. Potrošači u uvjetima deflacije odgađaju kupnje očekujući daljnji pad cijena, a tvrtke odgađaju investicije, očekujući pad cijena kapitalne opreme. Primjer je Japan koji je zbog deflacije zabilježio stagniranje gospodarstva koje se naziva "izgubljeno desetljeće". Smanjenje cijena nije samo mađarska karakteristika već se pad cijena bilježi u većini europskih zemalja.

Slična zabrinutost zavladala je i u Hrvatskoj kada je objavljen pad cijena u veljači peti mjesec zaredom iako ekonomisti tvrde da je riječ o jednokratnoj pojavi. Pad potrošačkih cijena na godišnjoj razini u veljači su zabilježile Bugarska, Cipar, Grčka, Portugal i Slovačka. U eurozoni je inflacija skliznula s 0,8 na 0,7 posto, najnižu razinu u četiri godine. Kako bi uklonila opasnost od deflacije od deflacije Europska središnja banka smanjila je krajem prošle godine ključnu kamatnu stopu na rekordno nisku razinu od 0,25 posto kako bi potaknula kreditiranje i gospodarski rast. To dosad nije dalo rezultate, pa se inflacija i dalje kreće znatno ispod ciljane razine ECB-a od 2 posto.