Dok se rasprave o nezaposlenosti uglavnom svode na prognoze da će se armiji nezaposlenih pridružiti još mnogi prije nego što počne oporavak, najnovija analiza nezaposlenosti i plaća otkriva da se država ekonomski rascijepila na dva pola.
Između bogat(ij)e i siromašne Hrvatske postoji jasna granica, pokazuje interaktivna karta Instituta sinergije znanosti i društva, koji je prvi put od suhoparne statistika plaća, nezaposlenosti, broja ratnih invalida te u konačnici političkih preferencija napravio ogledalo današnje Hrvatske.Karta pokazuje dvije Hrvatske: jednu uz granicu sa susjednom Slovenijom, uz Istru i Dubrovnik, uz poneke turističke oaze u Dalmaciji, koja prosperira, ima znatno o više plaće i zaposlenost i drugu koju čini ostatak Hrvatske, koji ima u prosjeku niže plaće, a broj nezaposlenih doseže i do 40 posto u pojedinim općinama.
85posto
relativna je nezaposlenost u pojedinim dijelovima Hrvatske
Nezaposlenost i stranke
Premda se političari rata i branitelja hvataju za međusobna dnevnopolitička prepucavanja, karta otkriva da gotovo dvadeset godina nakon završetka sukoba rat i dalje dominantno oblikuje sliku Hrvatske. Područja Slavonije, Korduna, Dalmatinske zagore i Like, koja su bila najviše zahvaćena ratnim stradanjima, danas se bore s najvišim razinama nezaposlenosti. Relativna nezaposlenost, odnosno udio nezaposlenih u radno aktivnom stanovništvu, doseže i do 85 posto, dok je najmanja tek pet posto.
Pritom su najteže pogođeni mladi, od kojih i do polovica u pojedinim sredinama nema posao. "Ljudi su u tim općinama relativno manje obrazovani, imaju niže plaće i veću nezaposlenost", objašnjavaju Josip Glaurdić sa Sveučilišta Cambridge i Vuk Vuković sa Zagrebačke škole ekonomije i managementa. Dodaju kako bi upravo lošije obrazovanje moglo uzrokovati "produbljivanje stagnacije, što onemogućava prekidanje negativnoga ciklusa nezaposlenosti".Istu sliku ocrtava i visina plaća jer, ovisno o općini ili gradu gdje žive, razlika između neto plaće najsiromašnije sredine (poput Udbine i Donjeg Lapca) i Zagreba kao najbogatije doseže i do četiri puta. Također, u područjima s više invalida rata više je nezaposlenih, a plaće su u prosjeku niže. Upravo je iznimno snažna korelacija broja invalida, nezaposlenosti i plaća iznenadila autore karte, kazao nam je znanstvenik Dejan Vinković iz Instituta, jedan od autora interaktivne karte.
"Ako bismo povezali ove brojke s tradicionalnim izbornim rezultatima u Hrvatskoj, možemo vidjeti kako je nezaposlenost viša, a plaće u prosjeku niže u područjima u kojima pretežito pobjeđuju stranke desnice, odnosno dominatni HDZ – Dalmatinska zagora, Lika, Slavonija, Kordun", kažu Glaudrić i Vuković, napominjući da je nezaposlenost izrazito stranačko pitanje koje konstantno favorizira desnicu. "HDZ je redovito bio stranka koja je provodila socijalno opsjetljivije politike i stranka koja je proširivala braniteljske beneficije te sebi tako dodatno ojačavala dodatnu vlastitu izbornu bazu upravo u područjima snažnije pogođenim ratom", kažu.
Ovisni o pomoći
Karta politički i ekonomski duboko podijeljene Hrvatske stoga otvara nekoliko ključnih pitanja, upozoravaju Glaurdić i Vuković. Prije svega to je pitanje je li HDZ-ov model stvorio preveliku ovisnost stanovnika iz nerazvijenih općina o socijalnoj i braniteljskoj pomoći te time efektivno onemogućio njihove razvojne inicijative, gurajući ih u još dublje nazadovanje. Nadalje, ako se ekonomske razlike toliko preklapaju s drastičnim razlikama u iskustvu rata i poraća, što sprječava političare da polarizacija postane top ekonomska tema u političkim debatama? "Dosad smo imali samo anegdotalni pogled na Hrvatsku, no ovi podaci jako zabrinjavaju jer pokazuju da je potrebno sustavno rješavanje problema", zaključuje Vinković.
Izvor: http://iszd.hr/2014/05/nezaposlenost-i-place-u-hrvatskoj/
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Ma joj svi se prave kao naivni i ne znaju u čemu je pravi razlog.
OK, odmah ću reći da ovo što ću napisati siguro nije jedini razlog razlike u razvijenosti jer kao što je jedan već napisao ekonomski odnosi su puno kompleksniji nego što se može svesti na par parametara.
Ali jedan od važnijih razloga je jednostavni geografski položaj.
Može se vidjeti da su razvijenije županije – pogotovo kopnene, puno bliže razvijenijim emitivnim tržištima – sjeverne županije primarno Austriji, a Istra Italiji. A također tu je i blizina Slovenije za cijeli taj skup županija. A te tri države su glavni trgovinski partneri RH.
Male udaljenosti omogućavaju da se odrađuju poslovi niže dodane vrijednosti, a da i dalje ima ekonomskog smisla. Tu se najčešće radi o proizvodnji intermedijarnih dobara, outsourcingu, lohn poslovima itd.
Zadarska ili Splitsko-dalmatinska županija tu nemaju šanse. Pa nitko neće voziti 300-400 km više i tamo razvijati industriju ako nema jaki interes. Sa slavonskim županijama je slično. S kim će oni raditi – sa BiH ? Srbijom ? Ili Mađarskom ?
Austriju kriza nije ni dotakla. Italiju je zahvatila kriza dosta, ali je ona i ogromno tržište, a Slovenija je u krizi tek koju godinu, a prije je bila najuspješnija tranzicijska država.
I s time da treba imati na umu da je taj “razvijeniji” dio RH oduvijek i bio razvijeniji i povijesno pod puno jačim utjecajem Austrije dok su “nerazvijene” županije i par stoljeća bile ili pogranično područje prema Osmanlijama (vojna krajina itd..) ili su bile pak pod Mlecima.
Nekima će se sad ovo činiti “od stoljeća sedmog” ali povijesna uvjetovanost se ne može ispraviti za par desetljeća. I u SAD je sjever još uvijek razvijeniji od juga, a od građanskog rata je prošlo ohooho. Italija ista priča, bez obzira što je Sicilija bila (i još uvijek je) izuzetno bogata.
vrlo bezobrazno okreću teze: u ratom pogođenim područjima više glasaju za "desnicu" jer u "ljevici" ima više onih koji jasno daju do znanja da ih nije briga za ratna stradanja, a to što siromašni ostaju siromašni je zbog toga što obje kompartije svim silama guše RAZVOJ te se jednom uspostavljeni odnosi više ne mogu mijenjati, ali može se tonuti, svi zajedno.
"razvijeni" krajevi su uglavnom turističke reketarske oaze, gdje je najveći izvor zarade nezakonito iskorištavanje sezonskih radnika, te "državna orijentacija" na turizam, koja je ulupala ogromne novce u betonske zidine hotela.
zagrebu je pak glavni izvor prihoda porezna presija cijele države iz koje se namiruju nebrojeni zagrebački činovnici, te "najkraći put" isisavanja novca koji se podigne u inozemnim kreditima.
da se trećina tog ulupanog novca uložila u proizvodnju u slavoniji i međimurju umjesto na sezonske hotele na obali i šeikovski raskošne činovničke urede u zagrebu, "statistička slika" bi bila radikalno drukčija.
samo treba delati i sve bu ok. zapad i sjever oduvijek su razvijeniji zbog mentalnog sklopa. to je tako bilo i u doba juge i austrougarske i tako će i biti. to nema veze sa ratom. da su u ratu stradali istra i zagorje, vjerujte da bi oni danas opet bili razvijeniji od ostalih. jednostavno, ti ljudi vole raditi i to je to. mi ostali malo manje i možemo im zavidjeti na uspjehu ili pokušati biti kao oni. oni nemaju vremena za desničarenje i brojanje krvnih zrnaca, tamo je dobrodošao svatko tko zna zasukati rukave. tamo se ujedno i najviše poštuju zakoni prema statistikama. dakle – tko želi zaraditi neka zasuče rukave i bit će i lastavičjeg mlijeka. do tada, preostaju nam statistike.
Glupe li analize “zelenih” profesora. Da mi je znati čime ste zaslužili VSS diplome? Molim zašto niste objasnili zbog čega su onda u apsolutno CRVENOM Međimurju prosječne plaće debelo ispod prosjeka RH odnosno među najnižima u zemlji? Također kukurikavci stalno hvale vrijedne radnike te uspješne male i srednje poduzetnike u toj županiji a plaća – crkavica. Ma nemate vi pojma o nikakvoj znanosti već prostituirate svoje nazaslužene diplome u službi politike . A PD molim da nas oslobodi ovakvih plaćenih i bedastih ništkorist tekstova.
Ovo je politikantska analiza. Može se onda analizirati i da ratom pogodjeni krajevi ne bi nikad dali glas npr ministru koji mrzi sve što počinje na “hrvatsko” a sjedi u današnjoj vladi. Svakoj vladi cilj bo trebao biti ravnomjeran razvoj i demografska obnova inače će nestat i ovi tzv bogatiji krajevi
Uključite se u raspravu