Hrvatski BDP ove će godine pasti 0,6 posto, a slijedeće porasti za 0,7 posto, javni dug do kraja godine bit će 70 posto BDP-a, a s uključenjem HAC-a, ARZ-a i HBOR-a i 85 posto BDP-a, predviđanja su koja je na konferenciji Hrvatsko novčano tržište u Opatiji u petak  iznio ekonomski analitičar zagrebačkog Ekonomskog instituta Željko Lovrinčević.

Trenutno je potrebno oko 4,2 BDP-a za servisiranje kamata po javnom dugu čime Hrvatska ulazi u zonu visoko zaduženih zemalja, kazao je Lovrinčević govoreći o gospodarskim kretanjima u Hrvatskoj, njihovim posljedicama, mogućem razvoju događanja te o alternativnim mogućnostima razrješenja krize.

Hrvatska stvara godišnje oko 5 posto deficita proračuna, a ovisno o stopi inflacije, treba nam minimalno 3 posto realnog rasta BDP-a na godinu samo za otplatu kamata, ističe Lovrinčević.

Po njegovoj ocjeni, uvođenje eura nije moguće zbog neispunjenih uvjeta barem još 15-ak godina. Zbog visoke euriziranosti, a nemogućnosti da još uvedemo euro, ostaje nam svo to vrijeme rizik tečaja.

Također je procijenio da će rasti pritisak na HNB. Predviđa da će pritisak na središnju banku da sudjeluje u reprogramu javnog duga sve više rasti u idućem razdoblju.

Kazao je da bi se moglo dogoditi, da, ako kapital ne dođe prema Hrvatskoj, hrvatski ljudi sve više odlaze prema kapitalu. Naveo je neke elemente, kako je rekao, moguće gospodarske i društvene eutanazije Hrvaske, ako se dogodi negativni scenarij gospodarskih i ekonomskih kretanja. U tom kontekstu kaže i da je recesija za nas poželjno stanje u koje se trebamo vratiti, jer da je kriza u nas toliko duboka.

Drugi, završi dan 17. znanstveno-stručne konferencije Hrvatsko novčano tržište, kojeg je organiziralo Tržište novca, raspravljalo se i o regulatornim izazovima ulaskom u EU i utjecaju EU regulative na hrvatsko tržište kapitala.

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju