Nismo protiv, a nismo ni za oporezivanje štednje. Ne znamo u kojem će obliku država uvesti porez, niti je li napravljena procjena učinaka, poručio je direktor Hrvatske udruge banaka (HUB) Zoran Bohaček, napominjući da nije riječ o porezu na štednju, nego na kamate.

Činjenica je, kaže, da on postoji u većini država EU te da građani koji imaju štednju u EU ili poreznim oazama moraju podatke slati našoj Poreznoj upravi, a ona prvi put sad šalje svoje podatke tim zemljama. Selidba štednje da bi se izbjegao porez nije vjerojatna, no ako banke to žele kompenzirati rastom kamata na depozite, posljedica će biti i rast kamata na kredite, ustvrdio je podjećajući na to da neke zemlje imaju porezne olakšice na kamate na kredite, najčešće stambene, na investicije, čak i kupnju automobila. Bohaček problematičnijim smatra Zakon o kamati koji će Hrvatska imati jedina u EU. Većina zamalja radi sprječavanja lihvarenja ima ograničenje kamate na 50, 75, 100 ili 200 posto iznad prosječne kamate.

"Rizičnije skupine stanovnika tada neće moći sudjelovati na legalnom tržištu kredita, jer su za njih krediti skuplji. Ako imamo limit koji zadire u tržište, ti proizvodi mogu nestati. Potražit će ih na nelegalnom tržištu financijskih proizvoda koje kod nas, unatoč najavama i propisima, cvjeta", upozorava Bohaček. Zatezna kamata koja tek za jedan postotni bod nadmašuje ugovornu kamatu nema, napomenuo je, kazneni element te motivira neplaćanje. Posljedica može biti smanjenje kreditiranja. "Možda će lihvari kreirati zaposlenost", sarkastično je primijetio i Vladu prozvao da nije napravila analizu učinaka zakona, a ako i jest, nije je objavila. Još 70 milijuna kuna niži prihod od kamata na 110 mil. kn koje je već izbio Zakon o potrošačkom kreditiranju neće ugroziti sigurnost bankarskog sustava, no smanje li se krediti stanovništvu za 10%, to je milijarda kuna manje za potrošnju, izračunali su u HUB-u.