Ministar financija Slavko Linić izjavio je danas da je odluka o uvođenju poreza na kamate na štednju od 2015. godine, a ne kako je ranije najavljeno 2016. godine, donesena na užem kabinetu Vlade 26. ožujka.

O tome je, kazao je Linić novinarima nakon sjednice Vlade, izviještena i Europska komisija i ta je odluka uvrštena u Plan konvergencije RH za 2014.-2017. koji Vlada šalje Europskoj komisiji.

Kamate na manje depozite neće biti oporezovane, ističe Linić, dodajući da će konkretne brojke biti uređene kroz posebni zakon koji će biti donesen na jesen.

"Građani koji imaju male štedne uloge neće biti podvrgnuti tim porezima, već samo oni koji imaju velike depozite, a to će biti regulirano zakonom", rekao je.

Linić je krajem siječnja, predstavljajući smjernice za rebalans proračuna, najavio uvođenje oporezivanja kamata na štednju za 2016. godinu. Stoga je pomicanje roka za godinu dana unaprijed izazvalo iznenađenje među novinarima koji prate rad Vlade, posebice stoga što je HNS, koalicijski partner SDP-a, rezerviran u pogledu uvođenja tog poreza.

Linić je rekao da je odluka donesena na užem kabinetu, "a uži kabinet znači i koalicijski partneri". "Svi dokumenti koji su od Vlade otišli prema Europskoj komisiji su usuglašeni dokumenti", kaže Linić.

Prema danas na Vladi predstavljenom Planu konvergencije, porez na nekretnine uveo bi se s početkom 2016. godine i od njega se očekuje godišnji efekt za proračun od oko 1,5 milijardi kuna.

Kroz izmjene pak Zakona o porezu na dohodak od 1. siječnja 2015. godine uvelo bi se oporezivanje kamata na štednju i to po stopi od 12 posto, uz izuzetak od oporezivanja ostvarenih kamata na stambenu štednju. U idućoj godini od toga se očekuje proračunski prihodi od 300 milijuna kuna.

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Plan predviđa i promjene poreznih olakšica za reinvestiranu dobit te se sljedeće godine na temelju tih izmjena očekuje prihod od 500 milijuna kuna.

Olakšice će se moći od 2015. koristit samo za dio dobiti upisane u temeljni kapital, ali i investirane u dugotrajnu imovinu.

Na upit kakve reakcije očekuje od poslodavaca zbog tih promjena, Linić odgovara kako zbog ogromnog napora koji je učinjen u procesu predstečajnih nagodbi, u kojem je gospodarstvo rasterećeno s enormnim iznosom kroz otpisivanje dugova, ocjenjuje da više nema potrebe da se reinvestirana dobit ubacuje u obrtna sredstva.

Pored toga, naglašava, predstečajne nagodbe idu dalje te će se njima rješavati problem obrtnih sredstava. "A od reinvestirane dobiti, sama riječ kaže, očekujemo investicije i ulaganja", istaknuo je.

Upitan hoće li danas predstavljene mjere vrijediti i iduće tri godine, neovisno o eventualnoj promjeni vlasti, ministar financija odgovara da je obveza svake Vlade provesti mjere koje su usuglašene s Europskom komisijom. "Ali, svaka nova garnitura može jednu mjeru zamijeniti nečim drugim, ali trebamo biti odgovorni – deficit mora biti ispod tri posto BDP-a", rekao je.

Upitan što se promijenilo da je Vlada odlučila ranije uvesti porez na štednju te promijeniti olakšice za reinvestiranu dobit, ministar odgovara da EK mjere poput povlačenja sredstava iz drugog u prvi mirovinski stup ne vidi kao strukturnu, već kao jednokratnu mjeru.

"To je razlog da je Vlada trebala imati dodatni program", rekao je Linić.