Prema analizi profesora Kristiana Vlahovičeka s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta gotovo 2000 hrvatskih znanstvenih projekata je beskorisno za svjetsku znanost ali i za hrvatsko društvo. Tako od 2300 znanstvenih projekata što ih je Ministarstvo financiralo od 2007. godine do kraja 2013. godine tek 200 njih je prepoznatljivo u međunarodnim okvirima. Naime, profesor Vlahoviček i njegovi suradnici  više od godinu dana analizirali su tzv. z-projekte, koje je Ministarstvo znanosti podupiralo do kraja prošle godine.  Poslije čega je financiranje   prebačeno na Hrvatsku zakladu za znanost (HRZZ). Iz analize je proizašla zanimljiva baza, tzv. Hrvatski znanstveni krajobraz. "Mi smo napravili vizualizacijsko-analitički aparat iz kojega se vidi na koji su način utrošena sredstva u znanstvene projekte i kolika je njihova društvena korist. Nazvali smo ga krajobraz jer je on neka vrsta reljefa u kojemu su neki pozicionirani visoko, a mnogi nisko", objašnjava Vlahoviček za Jutarnji list.

Također objašnjava kako mu je motivacija za Hrvatski znanstveni krajobraz bila frustracija što se projekti u Hrvatskoj zbog velike količine i nemogućnosti kvalitetne recenzije, evaluiraju prema broju radova ili da domaće recenzentske grupe vrednuju same sebe i dijele si novac. "Mjerili smo srednje vrijednosti citiranosti, srednje vrijednosti faktora odjeka časopisa u kojima su radovi objavljeni, kao i tzv. h-indeks, odnosno koliko radova postoji s određenim brojem citata. Svaki se projekt iscrpno pokrivao sa statistikom koja uključuje i broj radova i broj knjiga i broj patenata",  dodaje  Vlahoviček.

Poražavajuće statistike  

Vlahoviček je analizom  pokazao kako tek manje od 10 posto z-projekata ispunilo društvenu svrhu jer su vidljivi u međunarodnim znanstvenim bazama."Tih 700 projekata ni po jednom kriteriju ne daju signale: nemaju ni radova, ni knjiga, ni patenata, ni citiranosti. Ako uzmemo da je financiranje projekata u prosjeku 100 milijuna kuna godišnje, znači da je 30 milijuna kuna godišnje, odnosno 200 milijuna kuna tijekom sedam godina otišlo u vjetar. Dakle, u tih 80 posto ili gotovo 2000 projekata u proteklih sedam godina uloženo je oko 560 milijuna kuna, a njihovi rezultati su slabi ili nikakvi", sumira Vlahoviček.

Između ostaloga je naglasio kako prosječna bruto plaža znanstvenika oko 200.000 kuna iz čega proizlazi da milijarda kuna godišnje ode na plaće ljudi koji nisu ništa objavili.