Europa i Ukrajina povećali su uvoz ruskog plina uslijed zaoštravanja rusko-ukrajinskih odnosa.

Naime, od 1. ožujka isporuke ruskog plina izvan granica bivšeg SSSR-a skočile su osam posto, na 476,5 milijuna kubičnih metara dnevno. Uvoz ukrajinske kompanije Naftogaz udvostručen je na 45 milijuna kubičnih metara dnevno.Ruski analitičar Konstantin Simonov, generalni direktor Fonda za nacionalnu energetsku sigurnost, ne isključuje da rast volumena pumpanja plina u europska podzemna skladišta može biti povezan s ukrajinskom krizom."Zato što Europljani znaju do čega sve to može dovesti", govori Simonov, a prenosi Ruski vjesnik. Europa se priprema na gubitak isporuka ruskog plina preko Ukrajine, a Kijev na potpuno isključenje ruskog plina, govori Mihail Korčemkin, šef konzultantske kompanije East European Gas Analysis. Plinski rat mogao bi imati nekoliko razloga: odustajanja Rusije od isporuka plina Ukrajini, jer ga Kijev ne plaća i uzima manje nego što je predviđeno ugovorom, zatim zbog odustajanja Ukrajine da kupuje ruski plin po cijeni od 400 dolara za 1000 kubičnih metara, ali i zbog mogućeg uništavanja ukrajinskog plinovoda.

Rusija gubi mnogo
Ruski stručnjaci, zasad, ne očekuju da će uskoro izbiti  plinski rat i da će se obustaviti isporuke plina u Ukrajinu. Naime, to se Rusiji ne isplati. Obustavom isporuka plina u ukrajinski plinovod Gazprom bi ostao bez trećine izvozne dobiti, odnosno 10 milijardi dolara, ističe Korčemkin. "Financijske sankcije SAD-a zakomplicirat će dobivanje zajmova od banaka za ruske državne kompanije pa Gazprom neće imati novaca za izgradnju Južnog toka", objašnjava. Ukrajina i Europa mogu, prema njegovom mišljenju, izdržati samo do sljedeće zime. Kao što je poznato, ruski plin ne dolazi u Europu samo preko Ukrajine, nego i preko Sjevernog toka. Ako se stopira ukrajinski promet i u potpunosti natovari Sjeverni tok, Europa će dobivati otprilike dvije trećine od onog što je predviđeno ugovorom, izračunao je Korčemkin.

Prekidi u opskrbi plinom osjetit će se, prema njegovim riječima, samo u Slovačkoj. I u Europi još ostaju zalihe plina u podzemnim skladištima i na spot tržištu. Međutim, na jesen će se plinska tema ponovno zaoštriti zbog potrebe pumpanja plina u podzemna skladišta Ukrajine, da bi u sljedećoj sezoni grijanja bilo plina i za Ukrajinu, i za Europu, smatra Simonov.  Radi se o tome da ruski plin u Europu ide tranzitom preko teritorija Ukrajine. Ali zapravo se sve odvija drugačije. Zimi Ukrajina daje u Europu plin upravo iz svojih skladišta, budući da se nalaze pored europskih granica. A onaj tranzitni plin, koji tobože ide iz Rusije u Europu, Ukrajina zapravo uzima za sebe. Na kraju se dobiva ovakva shema: Ukrajina mora davati isto toliko plina iz svojih plinskih skladišta u Europu koliko je uzela na granici s Ruskom Federacijom.

Teška jesen
Prema tome, ako Ukrajina ne pumpa dovoljnu količinu plina u svoja skladišta, postoji opasnost sprečavanja tranzita plina u Europu i neizvršavanje od strane Kijeva svojih obveza kao vršitelja tog tranzita. Sama Ukrajina uopće neće nastradati od nedostatka plina, jer će Kijev i dalje mirno uzimati plin iz cjevovoda na granici s Ruskom Federacijom. "Pumpanje u skladišta treba početi još krajem ljeta. Bojim se da revolucionarna vlast to uopće ne uzima u obzir. Za jesen možemo prognozirati ozbiljnu plinsku krizu", govori Konstantin Simonov.