Jedna od vodećih hrvatskih tvrtki u metaloprerađivačkoj industriji Đuro Đaković uvidjela je poslovnu nišu te projektirala i proizvela bioenerganu "ĐĐ-Eniteh-500", elektranu na drvnu sječku s veličinom i snagom od 500 kilovata (kW) koje joj omogućuju široku primjenu.

Naime, kogeneracija podrazumijeva istovremenu proizvodnju električne i toplinske energije. Hrvatska energetska regulativa određuje da će subvencioniranu cijenu električne energije imati proizvođači obnovljih izvora energije iz kogeneracije samo ako najmanje 50 posto proizvedene toplinske energije bude iskorišteno. Ako se radi o elektrani od nekoliko megavata (MW) to je vrlo teško postići, dok je ta mogućnost s Enitehom-500 realna. Ta kogeneracija ovisno o potrebama i zahtjevima investitora može postići do 500kW električne snage uz istodobnu proizvodnju od 950-2500 kW toplinske snage u obliku vrućeg zraka, tople vode ili pare. Kako pojašnjava Zdravko Stipetić, glavni izvršni direktor ĐĐ Elektromont dd , projekt je iskoristiv u velikom broju javnih objekata i proizvodnih pogona. "Zašto se u bolnicama, vojarnama, staračkim domovima, školama, vrtićima inzistira na upotrebi plina, a ne na kogeneraciji? Plin se uglavnom mora uvesti u Hrvatsku, a ovakva kogeneracija, koja je proizvod domaće pameti i tehnologije, osigurava konstantnu proizvodnju električne energije i topline, za kojom ovakve institucije imaju kontinuiranu potrebu.  

Sa subvencioniranom cijenom struje ovakav se projekt brzo otplaćuje,  a donosi i zaradu", kaže Stipetić.  Elektrane su posebno zanimljive tvrtkama koje u svojem tehnološkom procesu imaju potrebu za sušarama, poput onih u drvnom ili prehrambenom sektoru jer mala snaga, koja se može multiplicirati s više povezanih postrojenja,  ĐĐ elektrani daje mogućnost uklapanja u sustave širokog spektra korisnika toplinske energije.Kogeneracija primarno radi na drvnu sječku, uz opciju dodavanja i drugih vrsta biomase. Prema izračunima, drvna sječka je daleko najisplativije gorivo. "Naši podaci govore da je cijena kilovat sata električne energije iz drvne sječke tek nešto veća od 100 kuna. S druge strane, plin ima cijenu od 408 kuna po kWh u slučaju kućanstava te 423 kune po kilovatu kod poduzetnika. Cijena u slučaju lož ulja se penje od 681 do 852 kune",  pojašnjava Danijel Samardžić, voditelj projekta.

Eniteh-500 troši oko tonu sječke na sat, što znači da mu je za cjelodnevnu uporabu potrebna količina od jednog tegljača ove sirovine. Trenutna cijena sječke kreće je od 40 do 46 eura po toni, a u kubni metar ide prosječno 380 kilograma sječke ovisno o vrsti i vlažnosti drvne biomase. Kao problem Samardžić vidi jedino činjenici da banke stvaraju otpor kreditiranju projekta kogeneracija ukoliko investitor nema višegodišnji ugovor s Hrvatskim šumama (HŠ) o isporuci sječke. "Ima investitora koji imaju vlastite šume, ili pak vlastiti drvni otpad kojima bi opskrbljivali svoje postrojenje. No, banka to u pravilu ne priznaje. S druge strane, problem s HŠ je što one raspisuju natječaje svake dvije ili više godina, a vrijeme između je 'mrtvo razdoblje'. Činjenica je da mnogi investitori koji su dobili 'garanciju' o isporuci sječke s HŠ ne uspijevaju realizirati svoj projekt pa sječka ostane neiskorištena, ili se izvozi", navodi Samardžić.  Zdravko Stipetić pojašnjava da je projekt obnovljivih izvora energije strategija koja mora obuhvatiti čitavo društvo. "Takvi projekti se financiraju iz fonda koji se puni iz naknade koju plaćaju svi potrošači električne energije u Hrvatskoj i od toga koristi imaju svi. Ako se inzistira na korištenju plina kao načina za dobivanje električne i toplinske energije, od toga koristi imaju jedino vlasnici plina i plinovoda.

No, ako bi se napravila strategija korištenja biomase, to bi uključivalo veliki broj hrvatskih tvrtki, tisuće zaposlenih i rast BDP-a", govori Stipetić. No, da čak i primjena bioenergana bez dobre strategije nema pozitivnih učinaka na Hrvatsku, Stipetić pojašnjava na primjeru prakse da se dopušta izgradnja velikih kogeneracija od nekoliko megavata baziranih na stranoj tehnologiji. "Velike elektrane na biomasu su redom strane investicijena s kojima hrvatska industrija nema gotovo ništa a istodobno mogu potrošiti svu sječku. Desetak takvih elektrana od 10 megavata jednake su potrošnji  gotovo 200 malih. One će uzeti poticanu cijenu energije za obnovljive izvore, a gotovo nikada ne mogu značajno primjeniti proizvedenu toplinsku energiju. Tada dolazi do lobiranja i imamo situaciju da je regulator dopustio da se kogeneracijama koje ne iskoriste 50 posto proizvedene topline umanjuje poticana cijena na 0,9 posto osnovice, a što je smiješno" rezigniran je Stipetić.

Cijena i postavljanje

Projekt gotov u devet mjeseci

Cijena ĐĐ-Eniteh-500 je između 1,6 i dva milijuna eura. Za njezino postavljenje nužno je samo izgraditi betonsku ploču veličine 400 četvornih metara. Projekt instalacije kogeneracije ne traje duže od devet mjeseci, uključujući ishođenje svih potrebnih dozvola. Prema strategiji Europske unije o OIE, a koju je prihvatila i Hrvatska, naša zemlja do 2020. godine mora imati 140 MW instalirane snage u biomasi, a do 2030. čak 420 MW. Trenutno je u našoj zemlji instalirano šest kogeneracijskih postrojenja na biomasu ukupne snage 15-ak MW.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju