Koliko god su ekonomisti prizivali da se Vlada u smanjenju deficita koje Hrvatskoj zbog prekomjernog deficita nalaže europska korektivna procedura (PPD ili engl. EDP) fokusira ponajprije na smanjivanje rashoda, malo tko je vjerovao da će se to i dogoditi. No, nadobudne su ispale čak i najave da će se u prilagodbi ići na formulu pola-pola (pola na prihodima, a pola na rashodima), što je najavljivao sam ministar financija Slavko Linić.

Prema jučer predstavljenim smjernicama za izradu rebalansa proračuna i mjerama za smanjenje prekomjernog deficita, još jedan rebalans Vlade Zorana Milanovića većim se dijelom oslanja na dodatne izvore prihoda, a ne na smanjenje rashoda. No više od samog plana da se prihodi povećaju za oko 4,7 milijarde kuna, a rashodi okvirno smanje za 3,6 milijardi znakovita je  struktura tako podijeljene prilagodbe. Naime, Vlada je odlučila u velikoj mjeri zaigrati na kartu za koju je jako dvojbeno hoće li je Europska komisija priznati kao fiskalnu prilagodbu. Nekoliko poteza koje EU inače tretira kao jednokratne prihode, a takve ne priznaje kao fiskalnu prilagodbu, u Vladi su uvezali u trogodišnji paket s ciljem da 'dokažu' da zapravo nisu posrijedi jednokratni prihodi. Tako je vraćanje dijela mirovinske štednje rastegnuto u dvije godine, a kao višegodišnji program predstavljeno je i bildanja prihoda povlačenjem dobiti javnih/državnih poduzeća. Kad se, pak, dogodine iscrpi operacija povlačenja mirovinske štednje zaposlenika s beneficiranim radnim stažem iz drugog u prvi stup i ostane tek trajni efekt preusmjeravanja tekućih uplata doprinosa u prvi stup, za godinu poslije, tj. 2016. Vlada je predvidjela zamjenske izvore dodatnih prihoda.

Ne samo da je najavila već je i za potrebe rebalansa trogodišnjih smjernica izračunala i očekivane efekte uvođenja poreza na nekretnine (s efektom od 1,5 mlrd. kuna) te poreza na kamate na štednju i na kapitalnu dobit (sa po 400 milijuna kuna očekivanog prihoda). Mali je problem, međutim, što će se i prema redovnom ciklusu u međuvremenu dogoditi parlamentarni izbori i ne zna se kojoj se vlasti te inovacije nameću. Čak i neovisno o tome, u stručnim državnim institucijama, prema neslužbenim reakcijama i tumačenjima, ne bi baš mnogo stavili na okladu da će Europska komisija imati sluha za Vladine fiskalne Dosjetke. Dok su novi izvori prihoda mahom precizno adresirani i za dobar dio ih je već u tijeku ili je riješana normativna podloga, kod smanjenja rashoda se, primjerice, iznos od 455 milijuna odnosi na najmanje poželjno prilagođavanje žrtvovanjem kapitalnih investicija (455 milijuna). Nadalje, nemalih 320 milijuna kuna odnosi se na razne neadresirane 'ostale rashode', a i najambicioznija ušteda, od 1,31 milijardu kuna, odnosi se na materijalne rashode kod kojih također nema čvršćih normativnih 'jamstava' da će se i osigurati (ali je teško dokazati i da neće). Valja reći da se kod rashoda najavljuje i oko 600 milijuna kuna dodatnih ušteda u sklopu reformi u zdravstvu, kao i da se na rashodima za zaposlene računa s dodatnih 370 milijuna kuna ušteda.

U cjelini, međutim, smjernice sugeriraju da Vlada nastavlja politikom malih i nedovoljno reformski orijentiranih koraka. Proces vraćanja osiguranika s beneficiranim stažem trebao bi se protegnuti i na iduću godinu, s tim da će u ovoj godini prebacivanje štednje policajaca, vojske i vatrogasaca proračunu donijeti 2,8 milijardi kuna. Tome treba dodati i 400 milijuna kuna tekućih uplata po osnovi trajnog preusmjeravanja (budućih) doprinosa te kategorije osiguranika u cijelosti u prvi stup pa je ukupni efekt tog manevra s mirovinskim stupovima doseže iznos od 3,2 milijarde kuna. Mimo toga, u planu je još 1,5 milijardi kuna 'novih' prihoda. Milijardu kuna Vlada pritom namjerava osigurati povlačenjima dobiti državnih/javnih poduzeća (i viškova prihoda nad rashodima u slučaju državnih ustanova i agencija), a da bi to prikazala kao srednjoročnu politiku i za 2015. i 2016. projicirala je po pola milijarde kuna po toj osnovi. Uz to, dodatnih oko 300 milijuna kuna trebalo bi donijeti povećanje poreza na dobitke od igara na sreću jer će se odskora oporezivati svaki dobitak (o prijedlogu zakonskih izmjena nedavno je otvorena javna rasprava).

Konačno prihodnu bi stranu od ove godine s 200 milijuna kuna trebalo pojačati i povećanje koncesijskih naknada. Zbog razmjerno visokog ukupnog opterećenja gospodarstva i slabe konkurentnosti u Vladi su do jučer odbacivali primisli da se u sklopu zadane dinamike fiskalne prilagodbe ide na povećanje oprećenja poslovnog sektora. No, danas je u prvom planu argument da su koncesijske naknade u nas u dosta područja razmjerno niske, kao i da udjel javnih prihoda u BDP-u u Hrvatskoj nije visok. No, kako su ovaj tjedan konstatirali u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, naše su službene brojke brojke varljive jer ne uzimaju u obzir efekt sive ekonomije i imputirane stambene rente (uključenih u BDP). Dok službene brojke govore o udjelu javnih prihoda u BDP-u na razini 40-ak posto BDP-a, realno je taj udjel za oko 6 postotnih bodova veći, a to ga već čini natprosječnim pogotovo u odnosu na stupanj ekonomskog razvoja tzemlje. Sve to bez najnovijeg povećanja prihoda za 4,7 mlrd. kuna ili oko 1,5 postotnih bodova BDP-a.