Ako je suditi prema dosadašnjoj praksi odlučivanja u procedurama pri prekomjernom deficitu (PPD ili EDP) zemalja članica, sutrašnji sastanak Vijeća ministara EU bit će samo potvrda prijedloga zahtijevane dinamike fiskalne prilagodbe koji je u izvješću za Hrvatsku Europska komisija iznijela početkom prosinca.

Vijeće, naime, obično ne promijeni 'ni zarez' u odnosu na inicijalni prijedlog EK, a on je za nas bio svođenje proračunskog deficita ispod tri posto BDP-a kroz tri godine: ove godine na na 4,6 posto, u 2015. na 3,5, a 2016. na 2,7 posto BDP-a. Što znači taj korektivni program za Hrvatsku tema je kojom su se pozabavili sudionici u petak održane konferencije "Hrvatska u Europskoj uniji: financijski izazovi i pogled prema naprijed" u organizaciji Ureda za informiranje Europskog parlamenta i Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj. Svi su se složili oko toga da ulazak u PPD Hrvatska treba iskoristiti za rješavanje najvećih strukturnih problema, odnosno za uravnoteženje javnih financija i obuzdavanje daljnjeg rasta javnog duga. No, znači li to gubitak fiskalnog suvereniteta jedno je od pitanja oko kojega se, primjerice, zamjenik ministra financija Boris Lalovac i

Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta nisu složili. Lalovac na to pitanje odgovara s "ne", a referirajući se na manjak političke volje da se sami uhvatimo u koštac s težim izazovima Lovrinčević kaže "da", i to "na sreću". Nisu se složili ni oko zatečenoga stanja. Dok Lalovac ističe utjecaj restrukturiranja i saniranja pojedinih sustava na rast javnog duga, Lovrinčević podsjeća kako su prebacivanja obveza dio našeg političkog folklora, no da je činjenica da nikad u povijesti Hrvatska nije imala prirast javnog duga od 10 posto BDP-a, što je slučaj sa 2013. Na kraju 2013., kaže, bio je na oko 65 posto BDP-a, a promjenom Eurostatove metodologije (na jesen) kojom će se zahvatiti i dugovi HAC, ARZ, a vjerojatno i HBOR-a javni će dug iznositi 80-ak posto BDP-a. Dakle, praktički preko noći ćemo iz srednje zadužene prerasti u visoko zaduženu, a prema prosječnim godišnjim deficitima proteklih pet godina, već za godinu i pol ili dvije, uz slab potencijal rasta, javni bi nam dug dosegnuo oko 90 posto BDP-a.

Izmaknuli su nam krupni reformski procesi, a politika malih koraka ne donosi rješenja, kaže Lovrinčević, objašnjavajući kako su javna poduzeća pretvorena u promotore rasta, a time se samo odgodilo njihovo restrukturiranje, uništen je koncept interne devalvacije. Time su ujedno poništeni i efekti smanjenja parafiskalnih nameta, za koje Lalovac tvrdi da su u protekle dvije godine smanjeni za više od 600 milijuna kuna. Viceguverner HNB-a Michael Fauland je istaknuo kako se o potrebi fiskalne konsolidacije  kod nas govori već godinama, kad je razina javnog duga bila daleko manja. Osim deficita koji su se tijekom krize akumulirali, treba imati na umu da je na razinu javnog duga (kao udjel u BDP-u) u tom razdoblju bitno utjecao i pad BDP za ukupno 12-13 posto. Fauland stoga smatra da na PPD treba gledati kao na pomoć u rješavanju naših glavnih problema.