Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Nizozemske 
lekcije za smanjenje socijalne države

Autor: Michael J. Boskin
22. siječanj 2014. u 22:00
Podijeli članak —

Danas se od korisnika socijalnih naknada zahtijeva 
dokaz o aktivnom traženju posla nego što se prijave za naknadu.

Vrlo je malo onih vlada koje obuzdaju svoje socijalne države prije nego što dođe do katastrofe. Zbog toga neki građani kad-tad pretrpe gospodarski srčani udar: drastični pad standarda života i žrtvovanje zbog neodržive konačnice brojnih programa. Grčka i Detroit samo su neki od novijih strašnih primjera.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Mnogi drugi pate zbog preslabog rasta i neznatnog porasta dohotka zbog disfunkcionalnosti socijalne države.Kanada je tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća smanjila potrošnju za više od 8 posto BDP-a, a SAD je počevši od sredine osamdesetih smanjio potrošnju nevezanu uz vojsku za 5 posto BDP-a, a taj su trend održale i vlade lijevog i vlade desnog centra. Stoga, kad europska država okrene smjer radi smanjenja socijalne ovisnosti i povećanja poticaja na tržištu rada, tome svakako treba dati pažnju, osobito kad je riječ o Nizozemskoj, koja je tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća izgradila jednu od najvećih socijalnih država.

Vrlo je malo onih vlada koje obuzdaju svoje socijalne države prije nego što dođe do katastrofe. Zbog toga neki građani kad-tad pretrpe gospodarski srčani udar: drastični pad standarda života i žrtvovanje zbog neodržive konačnice brojnih programa. Grčka i Detroit samo su neki od novijih strašnih primjera.

Mnogi drugi pate zbog preslabog rasta i neznatnog porasta dohotka zbog disfunkcionalnosti socijalne države.Kanada je tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća smanjila potrošnju za više od 8 posto BDP-a, a SAD je počevši od sredine osamdesetih smanjio potrošnju nevezanu uz vojsku za 5 posto BDP-a, a taj su trend održale i vlade lijevog i vlade desnog centra. Stoga, kad europska država okrene smjer radi smanjenja socijalne ovisnosti i povećanja poticaja na tržištu rada, tome svakako treba dati pažnju, osobito kad je riječ o Nizozemskoj, koja je tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća izgradila jednu od najvećih socijalnih država.

'Nizozemska bolest'

Nedavno je nizozemski kralj Willem-Alexander u svojem prvom godišnjem obraćanju Parlamentu izjavio da "naše tržište rada i sustav javnih usluga više ne prate zahtjeve dvadesetprvog stoljeća. Klasična socijalna država polako se, ali sigurno, razvija u društvo sudjelovanja". To je uistinu zadivljujuća promjena.

Od šezdesetih i sedamdesetih do danas oni koji su pisali o Nizozemskoj često su se žalili na "nizozemsku bolest". Bilo je toliko obilatih naknada, subvencija i transfernih plaćanja za sve, od stvarno potrebitih do umjetnika koji ne mogu prodati svoja djela, da su plaće nakon oporezivanja često bile jedva nešto veće od tih naknada. I zato su se ljudi rijetko vraćali na posao kad bi ostali bez posla ili dali otkaz, ili su radili u sivoj ekonomiji i baratali neprijavljenim plaćanjima u gotovini. Bilo da nizozemsku socijalnu državu smatrate humanom i velikodušnom ili prenapuhanom i suludom, njezina je darežljivost teško naštetila gospodarstvu.

No za razliku od Francuza, Nizozemci su na svoje prošle prijestupe reagirali nizom politika za promicanje povratka na službeno tržište rada. Na primjer, naknada za tjelesno oštećenje postala je golem i sveprisutan problem u mnogim zemljama unatoč drastičnom padu udjela radnika na fizički zahtjevnim i opasnim poslovima kao što su građevina i proizvodnja.

Kako bi stala na kraj drastičnom porastu naknada za tjelesno oštećenje, država Nizozemska od poduzeća s visokom stopom potraživanja danas traži da plaćaju višu premiju osiguranja od tjelesnih oštećenja te stoga stvara snažan poticaj da se poveća sigurnost na radnome mjestu.

Međutim, smanjenje potraživanja naknada za tjelesna oštećenja (a time i njihove novčane vrijednosti) tek je polovica jednadžbe. Druga je polovica vraćanje onih koji su radno sposobni na tržište rada. Nizozemci su prigrlili reformu socijalnog sustava, baš kao i SAD 1996., kad su se demokratski predsjednik Bill Clinton i republikanski Kongres usuglasili oko vremenskih ograničenja te radnih i obrazovnih uvjeta. Uslijed toga, nizozemski socijalni sustav danas od korisnika naknada zahtijeva dokaz o aktivnom traženju posla prije nego što se mogu prijaviti za naknadu, rad ili volontiranje u društveno korisnim djelatnostima tijekom primanja naknada te prihvaćanje posla čak i ako podrazumijeva dugo putovanje.

Omjer ovisnosti

Američki je socijalni sustav iz 1996. nastao na temelju inicijativa američke države Wisconsin. Kako se reforma u Wisconsinu pokazala kao model koje su sve druge savezne države uspješno prihvatile, tako bi reforme u jednoj državi članici Europske unije mogle potaknuti inovacije u drugim dijelovima EU i diljem svijeta.

A upravo su zarazne i uspješne političke reforme ono što Europi i većini svijeta treba. Zdravorazumske reforme politike koje bi trebalo prihvatiti zbog njih samih, kao na primjer nizozemske reforme socijalnih naknada i naknada za tjelesna oštećenja, omogućit će drugu dividendu zbog smanjenja omjera ovisnosti. Pokazivanjem lijeka za "nizozemsku bolest", Nizozemska nam svima daje neprocjenjivu pouku.

© Project Syndicate, 2014.

Autor: Michael J. Boskin
22. siječanj 2014. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close