Iako se često spominje da su cjepiva najveći kapital posrnulog Imunološkog zavoda, koji još čeka pravomoćnu odluku Trgovačkog suda o pokretanju stečaja, znatno bolje izglede za "preživljavanje" i privlačenje strateških partnera ima jedna druga djelatnost tvrtke, a to je prikupljanje i prerada ljudske plazme.

Štoviše, taj dio poslovanja Imunološkog zavoda, koji je zaustavljen prošlog ljeta zbog gubitka dozvole za proizvodnju lijekova iz ljudske krvi i plazme, već ranije je pobudio interes svjetskih igrača na vrlo vrijednom tržištu ljudske plazme, doznaje Poslovni dnevnik. Sadašnja pozicija Imunološkog zavoda, koja bi trebala ubrzati donošenje dugo očekivanih strateških odluka, mogla bi biti dobra polazna točka za pokretanje uspješnog biznisa prikupljanja i prerade krvne plazme na temeljima i pod brendom Imunološkog zavoda, tvrde naši izvori. Dodaju međutim da će to biti moguće samo uz jačanje zakonske podloge za prikupljanje i preradu plazme, te uvođenje standarda Europske unije.Svjetsko tržište krvne plazme, čija cijena varira ovisno o stanju na tržištu, vrijedno je gotovo 12 milijardi dolara, i u zadnjem desetljeću bilježi konstantan rast od desetak posto godišnje.

Očekuje se da će se taj rast nastaviti zbog porasta broja pacijenata koji trebaju lijekove bazirane na derivatima plazme, bilo zbog starenja stanovništva ili ekonomskog rasta. Među brojne derivate plazme spadaju albumin i imunoglobulin, koji su se prije izdvajali u Imunološkom zavodu, dok su se ostali također vrijedni derivati zapravo bacali.Vodeći igrači na tržištu prerade ljudske plazme su na prvom mjestu američki Baxter, potom Grifols, CSL, i švicarska Octapharma, jedna od kompanija koja je pokazala interes za suradnju s Hrvatskom. No Octapharma trenutno Hrvatskoj nudi samo preradu krvne plazme, i neće ni pomisliti na ulaganje u proizvodnju jer im se to u aktualnim uvjetima ne isplati, tvrde naši sugovornici.

 "Problem je u premalom volumenu, odnosno tome što Hrvatska sa svojim davateljima može prikupiti količinu od 30 do 50 tona plazme godišnje, što je daleko ispod razine rentabilnosti jednog centra za preradu plazme. Analize su pokazale da kapacitet ispod 300 tona nije isplativ. Rješenje je u prikupljanju plazme i u drugim zemljama regije, za što se treba donijeti zakonska regulativa koju Hrvatska trenutno nema", pojašnjava nam upućeni izvor. Kako neslužbeno doznajemo, interes za otvaranje centara za prikupljanje plazme pokazala je i jedna austrijska tvrtka koja se nalazi među pet najvećih svjetskih kompanija u tom biznisu. Investitori, za sad žele ostati anonimni, zbog velikog potencijala regije zainteresirani su i za ulaganje u proizvodnju derivata plazme ako se uspiju dogovoriti s hrvatskom stranom.

"Nijedan ulagač neće dati novac za proizvodnju ako nema dovoljno sirovine. U suprotnom, interes je neupitan, a vidovi suradnje brojni. Imunološki zavod ima znanja i brend koji je poznat na brojnim tržištima i može se dobro iskoristiti. To neće značiti da će svi današnji radnici Imunološkog zavoda zadržati svoj posao, ali u ovim okolnostima takvo što ne može se ni očekivati ", kratko su nam pojasnili hrvatski partneri austrijske tvrtke koja se ovog tjedna planira sastati sa stečajnom upraviteljivom Imunološkog zavoda, Brankom Malbašić.