U većini njemačkih industrijskih tvrtki poduzeća u Njemačkoj pametne tvornice su važan sastavni dio poslovne strategije.

Pokazalo je to istraživanje konzultantske kuće PricewaterhouseCoopers (PwC), iako trenutno u praksi tek svaka peta tvrtka upravlja svojim proizvodnim pogonima i poslovnim jedinicama preko umreženih IT-sustava. No to će se vrlo brzo promijeniti. "Gotovo polovica ispitanih planira bar jednu pametnu tvornicu", rekao je za Deutsche Welle Michael Rasch, stručnjak PwC-a za digitalne transformacije. Jedan od zanimljivih rezultata studije PwC-a je što je za realizaciju jedne pametne tvornice potrebno manje od godinu dana, dok je većina tvrtki računala kako će to trajati duže. No, iako je trend umreživanja svega u industriji već dulje u Njemačkoj, dosad se nije ozbiljnije probio unatoč velikim prednostima."Iznenadilo nas je što tvrtke kao velik uspjeh pametne tvornice nisu navodile povećanje prometa, nego veću fleksibilnost te bolju kvalitetu i proizvodnju", navodi Rasch.

Velike uštede
"U pogonu Siemensa u Ambergu smo kroz umrežavanje digitalnih proizvodnih modela s realnom proizvodnjom proteklih godina uspjeli višestruko povećati produktivnost. Osim toga, novom tehnologijom smo uspjeli udio propusta smanjiti na samo još 12 pogrešaka po jednom milijunu proizvoda", pohvalio se pak Siegfried Russwurm, šef industrijskog odjela Siemensa.Bitan aspekt te nove vrste prizvodnje je i to što se drastično skraćuje vrijeme između razvoja novog proizvoda i njegove ponude na tržištu, uvjerava taj Siemensov stručnjak: "Imamo klijenata koji primjenjuju tu metodiku i njome ostvarujeuštede na vremenu i do 50 posto."Tvrtka Weidmüller iz Detmolda je srednje poduzeće koje djeluje međunarodno s gotovo 4500 radnika i godišnjim prihodom većim od 620 milijuna eura. Ta tvrtka specijalizirana za industrijsko povezivanje, također od 2012. koristi novu tehnologiju pri proizvodnji spojnih elemenata za komunikacijske mreže.Polazna točka tih razmišljanja je bila da tijekom jednog industrijskog proizvodnog procesa povremeno dolazi do nestabilnosti – bilo da je to uzrokovano nepravilnostima u materijalima koji se prerađuju ili kroz istrošenost ili zastarjelost unutar određenog stroja.Tako da je bilo važno razviti jednu tehnologiju, koja bi reagirala na takve nepravilnosti u okviru proizvodnje i osigurala da sve i dalje funkcionira.

"Razvili smo stroj kojim u principu možemo optimizirati proces proizvodnje", priča za DW Jan Michels, voditelj projekta u Weidmülleru. Pri razvoju tog "samo-optimizirajućeg" stroja bilo je prije svega važno da se proizvodnja učini održivom. "Htjeli smo povećati efikasnost u našim procesima, materijalnu, ali i energetsku. Zasigurno će potrajati određeno vrijeme dok dostignemo povrat investicija, ali investicije će se uskoro isplatiti", uvjeren je Michels.Uspješne projekte u pametnoj industriji zabilježio je i pružatelj IT-usluga T-Systems, tvrtka kćer Njemačkog Telekoma. Na primjer na polju logistike u hamburškoj luci, gdje je promet roba uz prometni menadžment s IT-podrškom u tolikoj mjeri poboljšan da su na određenim područjima troškovi smanjeni za oko deset posto. Hagen Rickmann, direktor poduzeća T-Systems, ipak ističe da Njemačka, kao jedna o vodećih industrijskih država, kasni s pametnim tvornicama za konkurentima, a što je pokazalo i istraživanje PwC-a.

Mjesta hodočašća
Vodeći menadžeri, poput Siegfrieda Russwurma, su odlučno drukčijeg mišljenja. Taj Siemensov menadžer je uvjeren da Njemačka čak dvostruko stoji na vrhu – kao svjetski tržišni lider na području proizvodnih tehnologija i kao zemlja koja primjenjuje te nove tehnologije. U Njemačkoj naime postoji cijeli niz pilot-tvrtki, kako ih Russwurm naziva, koje su zainteresiranim kompanijama iz svijeta postale gotovo mjesta hodočašća.Kao dokaz za svoju tezu Russwurm navodi činjenicu da ga je nedavno kineska inženjerska akademija pozvala da održi predavanje o pametnoj industriji u Pekingu, jer kako kaže: "Na njemačku industriju, a i njemačke znanstvene institute, koji na tome rade, tamo se gledalo kao na predvodnike. I to s pravom, u to sam čvrsto uvjeren."

Problemi

Zaštita podataka i nedostatak standarda

Osim zaštite podataka, središnji problem pametne industrije sastoji se u tome da se pri umrežavanju klasične industrije i informatičke industrije stvore općenito važeći standardi. Hagen Rickmann, direktor T-Systemsa, ističe da je to pitanje velik izazov te da se industrija mora dogovoriti o jednom do dva standarda – i to "jeftino i efikasno".

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a