Hrvatska će uspješnost svoga članstva u Europskoj uniji sljedeće godine moći mjeriti time hoće li i koliko će iz europskog proračuna dobiti više nego što će u njega uplatiti, što nije nimalo laka zadaća budući da je samo manji dio od raspoloživih europskih sredstava zajamčen, dok se najveći dio može povući tek na temelju dobro pripremljenih projekata.Hrvatske uplate za prvih šest mjeseci članstva u drugoj polovici 2013. godine vrte se, prema procjenama oko 250 milijuna eura, a sljedeće godine mogle bi se kretati između 450 i 500 milijuna eura. Države članice u europski proračun uplaćuju dio svojih prihoda, 75 posto od carinskih prihoda, dio PDV-a i dio prema izračunu BDP-a.

Privlačenje sredstava
Ovu godinu Hrvatska neće završiti u minusu zahvaljujući ranije dogovorenim projektima u okviru pretpristupnih fondova. Do sada nije ugovoren nijedan projekt iz Kohezijskog i strukturnih fondova, a prema potpredsjedniku vlade i ministru regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branku Grčiću u završnoj fazi priprema su projekti u vrijednosti od 480 milijuna eura, za koje bi uskoro trebali biti raspisani natječaji.Hrvatska će u proračunskom razdoblju u razdoblju 2014-2020. moći povući do 11,7 milijardi eura, od čega 8,092 milijardi iz kohezijske politike, 3,462 milijardi iz zajedničke poljoprivredne politike te 203,7 milijuna za schengensku granicu.

Samo manji dio tih sredstava je siguran, poput izravnih plaćanja u poljoprivredi i još nekih stavki, a sve drugo povlači se na temelju projekata.No, da bi projekti bili odobreni potrebno je imati strategiju razvoja za više područja jer će jedan od glavnih kriterija za odobravanje projekata biti mjerljivost rezultata – Komisija će tražiti da se unaprijed kaže što se želi postići s određenom investicijom kako bi se na kraju mogli usporediti željeni i postignuti rezultati. Komisija ne želi da se europski novac troši na međusobno nepovezane projekte, koji daju slab multiplikatorni učinak, nego da se sredstva usmjere upravo na ona područja koja će najviše pridonijeti zajedničkim nacionalnim i europskim ciljevima.Hrvatska će sljedeće godine Komisiji trebati predati prijedlog partnerskog sporazuma, okvirnog dokumenta koji pripremaju nacionalne vlasti u kojem se utvrđuju glavna područja koja treba financirati iz Kohezijskog i strukturnih fondova Europske unije, a na temelju toga izrađuju se operativni programi.

Prekomjerni deficit
Uspješnim povlačenjem europskih sredstava Hrvatska bi u određenoj mjeri mogla sebi olakšati golemi teret fiskalne prilagodbe, koji je pred njom u sljedeće tri godine. U okviru toga postupka, Hrvatska bi 2014. trebala svesti proračunski manjak na 4,6 posto BDP-a, a do 2016. ispuniti cilj i spustiti ga na ispod tri posto. Vlada je u proračunu za 2014. planirala deficit od 5,5 posto BDP-a, dok bi prema projekcijama Komisije, ako se ne poduzmu dodatne mjere, deficit sljedeće godine mogao dosegnuti 6,5 posto BDP-a. Hrvatska bi sljedeće godine trebala smanjiti deficit za preko tri milijarde kune.

Makroekonomija

Novi instrument Europske komisije

Sljedeće godine Hrvatska bi mogla ući i u postupak ispravljanja makroekonomske neravnoteže. Hrvatska je u skupini 12 zemalja članica Europske unije za koje je EK u studenome ocijenila da je potrebno provesti temeljitu analizu makroekonomske situacije. Postupak za ispravljanje makroekonomskih neravnoteža novi je instrument koji EK ima na raspolaganju i koji joj omogućava da od zemalja članica zatraži preventivne ili korektivne mjere u slučajevima neuravnoteženosti makroekonomskih pokazatelja.