Godina na isteku bila je turbulentna, i kako bi rekli menadžeri, vrlo izazovna za gospodarstvo. Vjerojatno najznačajniji događaj koji je je obilježio, kako gospodarski, tako i politički i općenito, jest priključenje Hrvatske Europskoj uniji.

Time je na neki način zaokružena težnja koja je od 1990. tinjala u hrvatskom narodu i politčkim elitama o postajanju dijelom euro-atlanskih integracija. Na ovaj ili onaj način priključenje Unije je imalo i neke neposredne efekte. Tu je prije svega borba protiv korupcije te je teško očekivati da bi bez pritiska iz Bruxellesa Hrvatska, ili bilo koja druga zemlja, uhitila i osudila svojeg premijera. Iako nešto vremenski kasnije, u istom paketu je "otišao" i Nadan Vidošević koji je već 20-ak godina jedan od nositelja hrvatskog gospodarskog života. Posljedica pregovaranja s Europskom unijom je i rješavanje problema brodogradnje. Hrvatska je desetljećima ulagala desetke milijarde kuna u državna brodogradilišta koja su svake godine i sa svakom novom milijardom doticaja bila u sve lošijoj situaciji.

Nije realno za očekivati da bi bez zaleđa Unije neka Vlada imala dovoljno hrabrosti da poduzme taj korak koji znači da će gotovo 10-ak tisuća ljudi ostati bez svojih subvencioniranih, i uglavnom solidno plaćenih, radnih mjesta. Nakon što je Ivica Todorić sa svojim Agrokorom postao apsolutni gospodarski lider u Hrvatskoj, sada se uvelike okrenuo i regiji. Akvizicija Mercatora jedan je od najvećih poslovnih poteza bilo kojeg hrvatskog poduzeća u inozemstvu. Godinu su obilježile i predstečajne nagodbe od kojih mnogi očekuju čuda. Mnogi im se protive, a vrijeme će pokazati da li su opravdale ukazano im povjerenje, ili su pak poslužile Vladi samo kao predah prije donošenja konačnih teških odluka koje se tiču gašenja nekih velikih poduzeća i otpuštanja.

Ulazak u Europsku uniju
Zajedničko tržište i nekonkurentno gospodarstvo
Nakon što se 1. srpnja Hrvatska formalno priključila Europskoj uniji kao 28. članica, došlo je do velikih promjena u hrvatskoj pravnoj regulativi, a posebice onoj koja se tiče gospodarstva i funkcioniranja tržišta. Hrvatskoj se otvorilo trište od više od 500 milijuna ljudi, no isto tako su ukinute carinske i druge protekcije kojima je naša zemlja dosad barem djelomično mogla zaštiti domaće tvrtke. Iako bi do 2020. godine iz Bruxellesa naša zemlja mogla povući i do 14 miljardi eura, samo 8,03 iz kohezijskih i strukturnih fondova, pitanje je koliko će u tome biti uspješna. Europski kriteriji za povlačenja novca su sve stroži, a svi relevantni podaci pokazuju da je hrvatsko gospodarstvo sve manje konkurentno. Ulazak u EU je doveo do velikog pada cijena telefoniranja između Hrvatske i svih zemalja Europe, a pale su i kamatne stope te je olakšan međunarodni promet robe i ljudi. S druge strane, ulazak u EU je jako uzdrmao domaću poljoprivredu koja bilježi sve manju proizvodnju, posebice mlijeka i mesa.  

Predstečajne nagodbe
Nerealna očekivanja velikog broja tvrtki
U 2013. je institut predstečajne nagodbe bio jedan od najspominjanijh načina za opstanak poduzetnika koji ne znaju kako otplatiti svoja dugovanja iako mnogi stručnjaci upozoravaju da se za većinu tvrtki tu radi samo o privremenoj odgodi neizbježnog – stečaja. Novinske stupce su punile priče o tijeku predstečajnih nagodbi velikih tvrtki poput Dalekovoda, Konstruktora, a pažnju je privukao i EPH. Neki od tih sporova su doveli i do pravosudnih i političkih skandala i sudskih presedana, a to se posebice odnosi na slučaj Dalekovoda. Prema podacima Fine, krajem prosinca ove godine je bilo pokrenuto 5789 predstečajnih nagodbi za isto tolio tvrtki koje upošljavaju ukupno 44.686 radnika. Vrijednost svih ovih dugovanja veća je od 52,7 milijardi kuna. Riješeno je oko 10 posto predmeta, 585 tvrtki s 12.171 zaposelnih i ukupnim dugovanjem od 10,74 milijarde kuna. Prihvaćen je plan za još 777 tvrtki u vrijednosti 12,9 milijardi kuna.  

Agrokor preuzima Mercator
Trgovački regionalni div
Iako posao još nije zgotovljen, gotovo je sigurno da će Agrokor u narednih nekoliko mjeseci i definitivno postati vlasnik najvećeg slovenskog trgovačkog lanca Mercatora. Ugovor o kupoprodaji Agrokor je sredinom godine potpisao konzorcijem 12 suvlasnika Mercatora koji drže ukupno 53,12 posto dionica slovenske tvrtke. Sporazum moraju potvrditi regulatorna tijela u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji, gdje dvije tvrtke imaju svoje prodajne centre. Ugovor je težak 240 milijuna eura, a ukoliko će Agrokor morati preuzeti 100 posto Mercatora za to će mu trebati 452 milijuna eura.

Zračna luka Zagreb
Početak radova na novom terminalu
Nakon višemjesečnih odgoda, početkom prosinca je francuski koncesionar ZAIC napokon preuzeo upravljanje Zračnom lukom Zagreb. Odmah je otvoreno i gradilište novog terminala na kojem će radovi započeti u proljeće. Čitavi projekt težak je 331 milijun eura, a samo na izgradnju će se utrošiti 243 milijuna. Glavninu posla će obaviti hrvatske građevinske tvrtke predvođene Viaduktom. Rok izgradnje je 36 mjeseci, a otvaranje se očekuje za Božić 2016. godine.

PDV od 25 posto
Porezna presija
Od 1. ožujka ove godine Hrvatska je uz bok europskim državama s najvišom stopom PDV-a sa stopom od 25 posto. Podizanje poreza na dodanu vrijednost postala je, kako za bivše, tako i za sadašnju vlast, jedna od najkreativnijih mjera za punjenje proračuna. Javnost nije odviše burno i s rezignacijom reagirala na veće poreze. Čak nije bilo ni trenutačnih poskupljenja jer su mnogi trgovci već prilikom najava o dizanju PDV-a podigli i svoje cijene.

Bihevioralni laboratorij

Ova tvrtka koristi inovativan alat za zapošljavanje i razvoj zaposlenika

Potvrda izvrsnosti

Partner koji pokreće razvoj i raste zajedno s hrvatskim gospodarstvom

TUI investira u Hrvatsku
Turizam
Porast broja turista s europskih tržišta čak i u uvjetima krize, uključujući i britansko tržište koje polako hvata prijeratne brojke, osnovni su razlozi zbog kojih se globalni turoperator TUI konačno uključio na hrvatsko tržište kao investitor, što je značajno za Hrvatsku kao destinaciju kad je u pitanju čitavo europsko tržište. Osnivanjem zajedničke tvrtke s koncernom Agrokor te meksičkom Karismom, TUI je svoj investicijski cikljus u hotelske kapacitete u Hrvatskoj započeo preuzimanjem Hotela Koločep, a nastavio preuzimanjem Živogošća u procesu predstečajne nagodbe. Karisma Hotels Adriatic interes pokazuje i za projekt Kupari, ali i za eventualni ulazak u projekt Brijuni rivijera.

Privatizacija brodogradilišta
Smanjenje državne dotacije uz veliki pad zaposlenosti
Nakon turbulentnih 20 godina hrvatske brodogradnje u kojima je iz državnog proračuna u taj sektor upumpano 30-ak milijardi kuna, ove godine je problem djelomično riješen. Pod pritiskom Europske unije, Hrvatska je morala prije ulaska u punopravno članstvo EU-a privatizirati sva brodogradilišta. Brodosplit je ekspresno prodan samoborskoj metalurškoj industriji DIV, riječki 3. maj je preuzet od pulskog Uljanika, a Kermes ulaganja Danka Končara su ušla u Brodotrogir. Brodogradilište Kraljevica nije uspjelo pronaći model za svoj opstanak te je otišlo u stečaj. No, iako je Hrvatska formalno zadovoljila zahtjeve Bruxellesa, pitanje brodogradnje u našoj zemlji nije ni približno riješeno. Prije svega, država će i dalje davati novac za restrukturiranje brodogradilišta – raditi će se o manjem novcu nego do sada, no nikako beznačajnom. S druge strane, broj zaposlenih u brodogradnji drastično opada zbog manjka narudžbi i izostanka održivog poslovnog modela tako da će se brojka od 5000 zaposlenih u brodogradilištima iz 2012. u narednoj godini smanjiti barem za pola.   

Sanaderova presuda
Mol odlučio prodati udio u Ini
Iako presuda na ukupno 10 godina zatvora bivšem hrvatskom premijeru Ivi Sanaderu više spada u političke nego gospodarske teme, činjenica da je nepravomoćno osuđen za pogodovanje MOL-u pri dobivanju prava upravljanja u Ini, moglo bi imati velikih implikacija na buduće odnose hrvatske i mađarske naftne kompanije. Nakon Sanaderove presude, koja je implicirala i krivnju predsjednika Uprave MOL-a Zsoltoa Hernadija i njegovu Interpolovu potjernicu, Mađari su odlučili prodati svoj udio od 49,1 posto Ine.

Fiskalizacija
Povećana naplata poreza u kafićima i restoranima
Ulazak Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije, 1. srpnja, označio je i početak fiskalizacije u našoj zemlji. To konkretno znači da svaki poduzetnik koji radi s gotovinom mora imati svoju blagajnu internetskom vezom spojenu sa serverom Porezne uprave. Na taj način se dobrano izbjegla porezna evazija, odnosno praksa dijela poduzetnika da ne izdaju valjane račune za naplaćenu uslugu. Ovaj proces je uvelike doprinio i razvoju IT tržišta jer se većina fiskalnih blagajni bazira na širokopojasnom internetu. Da je fiskalizacija imala itekako efekta, pokazuje i statisika prema kojoj je u ovogodišnjoj turističkoj sezoni ostvaren rast prometa u kafićima za 27,2 posto, a u restoranima za 28,2 postu, usprkos činjenici da je došlo do daljnijeg pada životnog standarda, a broj turističkih noćenja je bio zanemarivo veći nego lani. Fiskalizacija je najburnije prihvaćena na tržinicama jer su njeni obveznici postali svi oni prodavači koji su preprodavali robu koju nisu sami proizveli. "Kumice" nisu postale obveznice fiskalizacije.  

Energetika
Plomin C i Ombla
Ove godine je hrvatska trebala ući u veliki energetski investicijski ciklus vrijedan i više od milijardu eura s projektima termolektrane Plomn C i hidroelektrane Ombla. No, stvari stoje gdje su zapravo bile i godinu prije. Iako je Vlada snažno stala iza njih, pogotovo Plomina C, najprije protivljenje lokalnog stanovništva koje ne želi elektrane na ugljen, a nakon toga i izostanak ozbiljnijh investitora, usporila je čitavi projekt težak oko 800 milijuna eura. Slična situacija je i s HE Omble kod Dubrovnika čija vrijednost se procjenjuje na 150 milijuna eura.

Izlazak iz CEFTA-e
Prehrambena industrija konkurentna na tržištima regije
Članstvo u Europskoj uniji nespojivo je s čalnstvom u drugim regionalnim gospodarskim gruapcijama pa je tako 1. srpnja ove godine Hrvatska morala istupiti iz Srednjoeuropske zone slobodne trgovine (CEFTA). To je bilo posebice bolno za hrvatsku prehrambenu industriju koja je većinu svojeg izvoza ostvarivala upravo u zemljama Cefte – Bosna i Hercegovina, Srbija te Makedonija. Iako će se detalji znati tek naredne godine, procjenjuje se da će Hrvatska zbog istupanja iz CEFTA-e godišnje izgubiti 100 milijuna dolara izvoza. Optimistične procjene govore da će taj iznos ipak biti manji zbog EU tržišta, ali i pritiska službenog Bruxellesa prema zemljama CEFTA-e da izađu u susret Hrvatskoj – slučaj kvota za cigarete. No, mnoge hrvatske tvrtke su se već pobrinule da ih ne pogodi izalazak iz regionalne asocijacije te su otovrile svoje pogone u susjednim zemljama. Najnoviji primjer je varažidnska prehrambena indurstija Vindija koja je početkom kolovoza u Plandištu u Vojvodini pustila u rad svoj novi pogon vrijedan 2,66 milijuna eura.

Problemi malih banaka
Veliki udio loših i nenaplativih kredita
Godinama su male banke u Hrvatskoj u problemima, a ove godine su se u najlošijoj situaciji našle Centar banka i Karlovačka banka. Obje banke su upropastili loši krediti koje nisu uspjeli naplatiti. Centar banka se našla na vjetrometini zbog 270 milijuna nenaplativih kredita i jedini spas im je bio u strateškom partneru i dokapitalizaciji. Iako se puno govorilo u dolasku partnera iz Češke, posao se izjalovio i banka je završila u stečaju. Bolje sreće je bila Kaba za koju su ponudu dali lokalni poduzetnici Marko Vuković i Ivan Žabčićm, vlasnici industrije oružja HS Produkt. Oni su dali ponudu od 75 milijuna kuna, a o čemu će se odlučivati na Skupštini dioničara Kabe u siječnju 2014.

Monetizacija autocesta
Tri milijarde eura
Vlada bi proračunske rupe željela zakrpati koncesioniranjem autocesta kojima sad upravljaju Hrvatske autoceste i Autocesta Rijeka – Zagreb. Ciljana je cijena tri milijarde eura, koje bi budući koncesionar odmah iskeširao i tako dobio upravljanje autocestama na 50 godina. U Vladi su u više navrata, osim cijene od tri milijarde eura ispod koje neće ići, naglašavali da koncesionar neće dobiti nikakve garancije od države poput garancije minimalnog prometa ili zaštite od valutnog rizika. Ukoliko ne bude interesa stranih investitora, postoji mogućnost da autoceste preuzmu hrvatski mirovinski fondovi. Mnogi domaći finacijski stručnjaci ne podržavaju takvu opciju.

Adris preuzeo Croatia osiguranje
Akvizicija između domaćih kompanija
Na samom kraju godine je došlo do jedne od najzanimljivij akvizicija u Hrvatskoj – rovinjskii Adris je preuzeo Croatia osiguranje. U procesu privatizacije, Vlada je prihvatila Adrisovu ponudu od 905 milijuna kuna za 39,05 posto redovnih dionica najvećeg hrvatskog osiguravatelja. Adris Grupa ponudila je i dokapitalizaciju od 110 milijuna eura. Interes za CO pokazao je i poljski osiguravatelj PZU koji je dao ponudu od 832 milijuna kuna te dokapitalizaciju od 51 milijun eura. Čitavi posao oko prodaje Croatia osiguranja trebao bi biti završen do kraja veljače naredne godine.

Pad Vidoševića i transformacija HGK
Novi čelnik gospodarske komore će biti volonter
Iako se o potrebi za transformacijom Hrvatske gospodarske komore u jedan učinkovitiji i jeftiniji servis hrvatskom gospodarstvu govori već duže, tek je nedavno uhićenje i javni linč njezina dugogodišnje predsjednika Nadana Vidoševića zbog korupcije i zloporabe funkcije to stavila u prvi plan. Trenutno je nejasno što će se dogoditi s HGK. Zasigurno je da će ta institucija opstati jer veći dio gospodastvenika to podržava, no nije predvidljivo u kojoj formi i s kojim ovlastima. Za sada je vjerojatno da će novi predsejdnik HGK biti volonter, da će se plaćati niže članarine i da će se smanjiti broj zaposlenih.

Odlazak Mudrinića
Prelazak na novu funkciju unutar DT-a
Nakon 15 godina na čelu jedne od najznačajnih domaćih tvrtki Hrvatskog telekoma, Ivica Mudrinić napušta tu funkciju. Iako je javnosti ostalo zapravo nepoznato zbog čega je došlo do njegova odlaska, svi se slažu da na hrvatskom IC tržištu više ništa neće biti kao prije. Službeno je objavljeno da Mudrinić prelazi na novu dužnost unutar sustava Deutsche Telekoma, koji je od 2004. većinski vlasnik HT-a. Ovaj dugovječni menadžer je dužnost šefa Hrvatskog telekoma obavljao u pet mandata, od kraja 1998. godine. Bio je posljednji direktor zajedničke tvrtke Hrvatske pošte i telekomunikacije (HPT) jer su se početkom 1999. ta dva poduzeća razdvojila, a Mudrinić nastavio svoju karijeru u telekomunikacijama.