​Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije otvorilo je javno savjetovanje o Nacionalnom planu za razvoj umjetne inteligencije za razdoblje do 2032. i Akcijskom planu za provedbu Nacionalnog plana za razvoj umjetne inteligencije za razdoblje do 2028. godine. Prema podacima Eurostata za 2025., umjetnu inteligenciju u Hrvatskoj koristi 15,2 posto poduzeća s najmanje deset zaposlenih i samozaposlenih osoba, dok je prosjek EU gotovo 20 posto. Generativne AI alate koristilo 27,5 posto stanovništva u dobi od 16 do 74 godine, pet posto manje od prosjeka EU. To pokazuje da je primjena AI-ja već prisutna u gospodarstvu i društvu, ali još nije dovoljno raširena da bi se njezin potencijal sustavno iskoristio za gospodarski i društveni razvoj, ističu u Ministarstvu.

DRŽAVNE STIPENDIJE

Država daje 2.660 eura učenicima i studentima: Pravo imaju i oni koji ne studiraju turizam

Nacionalni plan povezuje četiri posebna cilja, od jačanja ljudskih potencijala za razvoj i primjenu AI-a do razvoja “suverene, sigurne i otporne računalne infrastrukture i podataka”. Cilj je i uspostaviti sustav etične i zakonite primjene AI-a te poticati istraživanje, inovacije, razvoj i primjenu u gospodarstvu. Među postavljenim ciljevima su povećanje udjela stanovništva s barem osnovnim digitalnim vještinama sa 63,3 na 80 posto, udjela stanovništva koje je koristilo generativne AI alate s 27,5 na 50 posto i povećanje udjela poduzeća koja koriste te alate s 15,2 na 40 posto. Predviđa se i povećanje godišnjeg broja projekata podržanih nacionalnim resursima za napredno računanje sa 154 na 350 te dostupnosti i uporabe informacija javnog sektora sa 73,5 na više od 95 posto. Nacionalni plan predviđa i rast ukupnih godišnjih ulaganja povezanih s AI-em u Hrvatskoj – ciljna vrijednost za 2032. je 2,2 milijarde. Donosi se i Prvi akcijski plan za razdoblje od 2026. do 2028. koji obuhvaća mjere procijenjene vrijednosti 382 milijuna eura, dok je za razdoblje od 2029. do 2032. predviđeno još 550 milijuna eura.

U gospodarstvu su najčešće isticane prepreke nedostatak stručnih znanja, troškovi implementacije i regulatorna neizvjesnost. Najmanje osnovnu razinu digitalnog intenziteta (pokazatelj EU kojim se mjeri stupanj korištenja digitalnih tehnologija u poslovanju) imalo je 57 posto hrvatskih tvrtki, a na razini EU 71,4 posto. Računalstvo u oblaku koristilo je 43,3% poduzeća u Hrvatskoj, u odnosu na 46,7 posto u EU. Udio poduzeća koja koriste najmanje jednu od tehnologija AI-a, računalstva u oblaku ili analitike podataka smanjio se sa 65,6 posto u 2023. na 60,8 posto u 2025., dok je prosjek EU 63,2 posto. Najnoviji europski pokazatelji potvrđuju da je digitalizacija javnih usluga i dalje neujednačena. Hrvatska u 2025. godini ostvaruje 75,3 boda u području digitalnih javnih usluga za građane, u odnosu na 84,6 bodova na razini EU, te 67,6 bodova za digitalne javne usluge poduzećima, u odnosu na 88,6 bodova u EU. Istodobno je dostupnost elektroničkih zdravstvenih podataka, s rezultatom od 87,1 boda, nešto iznad prosjeka EU od 86,5 bodova. U 2025. pokrivenost vrlo visokokapacitetnim mrežama iznosila je 82,6 posto, pokrivenost optičkom mrežom do prostora korisnika 77,9 posto, a osnovna pokrivenost 5G mrežom je 97,7 posto. Hrvatska tako ima pokrivenost optičkom mrežom i 5G mrežom iznad prosjeka EU, no i dalje postoje izražene razlike u slabije naseljenim i tržišno manje privlačnim područjima. Istodobno, uporaba najnaprednijih priključaka zaostaje, pa samo 10 posto fiksnih širokopojasnih pretplata ima brzinu od najmanje 1 Gbit/s, u odnosu na 27 posto u EU.

U svladavanju osnovnih digitalnih vještina hrvatski su građani iznad prosjeka EU, no taj rezultat prikriva velike razlike jer osnovne digitalne vještine ima samo 21,6 posto osoba s niskom razinom formalnog obrazovanja i 34,9 posto osoba u dobi od 55 do 74 godine. Udio IKT stručnjaka u zaposlenosti iznosi 4,9 posto, što je približno prosjeku EU. Prvim akcijskim planom do kraja 2028. planirano je i uključivanje najmanje 7000 građana u programe razvoja digitalnih kompetencija s naglaskom na AI, osposobljavanje najmanje 10.000 nastavnika za primjenu AI-a u nastavi i 5000 javnih službenika za sigurnu i učinkovitu uporabu AI-a u radu javne uprave. Predviđa se i primjena metoda poučavanja uz AI u najmanje 500 škola.