Toplinska izolacija kuće ili zgrade najbolji je način za smanjenje troškova grijanja i ublažavanje udara promjena cijena energenata, istaknula je u središnjem Dnevniku HTV-a Margareta Zidar, voditeljica Odjela za energetsku učinkovitost Energetskog instituta Hrvoje Požar.

Potrebe za energijom za grijanje tako se mogu smanjiti od 50 do čak 70 posto, no takve uštede zahtijevaju znatna početna ulaganja.

Zidar je navela da ulaganja u energetsku obnovu kojima se ostvaruju tako velike uštede mogu iznositi oko 700 eura po četvornome metru zgrade i više.

„Sve što je smanjenje potreba najbolji je način da se smanji trošak za energiju i utjecaj promjene cijena energenata koji se događa gotovo svake sezone grijanja”, poručila je.

Ogrjevno drvo i dalje prevladava

Prema podacima koje je iznijela Zidar, oko 60 posto potrošnje toplinske energije za grijanje u hrvatskim kućanstvima pokriva se ogrjevnim drvom, a oko 24 posto prirodnim plinom.

Na ostale oblike biomase, među kojima su peleti i briketi, otpada oko 3,5 posto.

Takvu raspodjelu Zidar povezuje i s dostupnošću pojedinih energenata. Plinska mreža nije dostupna u svim dijelovima Hrvatske pa kućanstva biraju energent koji im je dostupan i cjenovno prihvatljiv.

„Za sada je to još uvijek ogrjevno drvo”, rekla je.

mikro poduzetnici

Velike promjene ne donose samo veliki sustavi

pametno rješenje

Monri Payments prvi u regiji trgovcima omogućuje Click to Pay rješenje u suradnji s Mastercardom

Upozorila je pritom na slabiju učinkovitost tradicionalnog grijanja na drva, dok peleti i briketi u odgovarajućim uređajima mogu omogućiti učinkovitije izgaranje i manji utjecaj na kvalitetu okolnog zraka.

Peleti ovise o opskrbi i tržišnim cijenama

Govoreći o rastu cijena peleta i problemima s njihovom nabavom tijekom prošle sezone, Zidar je ocijenila da domaća proizvodnja nije dovoljno snažna te da postoji ovisnost o distributerima koji ih dobavljaju.

Podsjetila je i na razliku u zaštiti pojedinih energenata. Dok su mrežni izvori energije bili obuhvaćeni državnim mjerama ograničavanja i subvencioniranja cijena za kućanstva, peleti nisu bili obuhvaćeni takvim sustavom.

Prvo izolacija, pa sustav grijanja

Interes za dizalice topline raste, no prema riječima Zidar one su i dalje znatno manje zastupljene u višestambenim zgradama nego kod projekata u koje izravno ulažu vlasnici obiteljskih kuća.

Kao posebno dobar model istaknula je njihovu ugradnju u sklopu cjelovite energetske obnove.

Logika je pritom jednostavna: najprije treba smanjiti potrebu zgrade za energijom, a tek potom birati novi sustav grijanja.

I aktualni programi energetske obnove omogućuju kombiniranje mjera na vanjskoj ovojnici zgrade sa sustavima koji koriste obnovljive izvore energije, uključujući dizalice topline. Kod obiteljskih kuća moguće je kombinirati i fotonaponske sustave s drugim mjerama energetske obnove.

Ako se dizalica topline kombinira s fotonaponskim panelima, dio električne energije potrebne za njezin rad može se proizvoditi na samoj zgradi, čime se kućanstvo dodatno štiti od budućih promjena cijena energije.

Veća potrošnja struje može povećati račun

Dizalica topline, međutim, povećava potrošnju električne energije, pa kućanstva pri izračunu isplativosti trebaju uzeti u obzir i način obračuna potrošnje.

Prema aktualnim pravilima koja vrijede od 1. listopada 2026. do 31. ožujka 2027., propisana cijena električne energije za kućanstva primjenjuje se do ukupne potrošnje od 3000 kWh tijekom šest mjeseci.

Za potrošnju iznad tog praga razlika se obračunava po cijeni 35 posto višoj od propisane cijene radne energije.

Zidar zato upozorava da nakon prelaska na električno grijanje mogu nastati neočekivani dodatni troškovi.

„To je nešto što bi trebalo uskladiti i bolje organizirati, da ne bude takvih neočekivanih udara na troškove”, zaključila je.