U prošloj godini ublaženi su sustavni rizici. Europu je ujedinila potreba za stabilizacijom eurozone, u čemu su Europska središnja banka i Njemačka odigrale glavne uloge. Tranzicija vodstva u Kini je dovršena i uspostavljen je razmjerno jasan politički smjer, obilježen pravednijim uvjetima za privatni i državni sektor te jačanjem uloge tržišta. Opći izbori u Njemačkoj upućuju na politički kontinuitet premda se dugo razdoblje sporog rasta i visoke nezaposlenosti čini neizbježnim. 

Bez potpunog oporavka
Gospodarstva u usponu (s iznimkom Kine) tek je privremeno destabiliziralo očekivano monetarno stezanje u SAD-u. Međutim, sada se ona pripremaju za okružje u kojem će kamatne stope biti više, to jest svijet obilježen tranzicijskim usporavanjem rasta.Američka godišnja stopa rasta neznatno je porasla dok se stopa nezaposlenosti ponešto smanjila. Opće rašireno gnušanje javnosti nad Kongresom vjerojatno je doprinijelo donošenju proračunskog sporazuma dvaju stranaka i ublažavanjem političkih rizika.

Nadajmo se da će pragmatizam i kompromis prevladati nad moralnim dogmama krajnjih političkih opcija.Pogled u budućnost otkriva nam postupni napredak ponovne uspostave stabilnih bilanci i uravnoteženih obrazaca rasta u širokoj lepezi gospodarstava. No to ne znači da će doći do potpunog oporavka. Na europskom popisu hitnih stvari za obaviti i dalje se nalazi veća konvergencija jedinične cijene rada te reforme s ciljem postizanja strukturalne prilagodljivosti. U SAD-u dugoročna nedostatna ulaganja u javni sektor predstavljaju glavni čimbenik koji sprečava potpuno ostvarenje potencijalnog rasta. Prijedlog ekonomista Martina Feldsteina putokaz je u pravome smjeru: financiranje značajnijih ulaganja u javni sektor srednjoročnim i dugoročnim fiskalnim poticajima u sklopu višegodišnjeg plana fiskalne konsolidacije. Tek se treba pokazati hoće li se ovaj novi duh zajedničkih ustrajanja svih političkih opcija održati, no jasno je da su politički izazovi davanja vjerodostojnih višegodišnjih obveza uistinu golemi. Obrasci rasta mnogih naprednih ekonomija i gospodarstava u usponu, kako prije, tako i poslije krize 2008. naglasili su dramatičnu promjenu smjera dohotka i bogatstva prema gornjem kvartilu distribucijske ljestvice.

Navedeno ne stvara samo visoku i rastuću prihodovnu nejednakost već možda i doprinosi smanjenoj gospodarskoj i društvenoj mobilnosti te primjetnije nejednakim mogućnostima za sve, što je prema nekima puno ozbiljnija prijetna društvenoj koheziji i političkoj stabilnosti.U SAD-u je tehnologija koja zahtijeva sve manje radne snage zaslužna za sve manji broj radnika u neproizvodnom sektoru diljem zemlje, čime se zapošljavanje pomiče prema još uvijek neuobičajenim manualnim ili kognitivnim djelatnostima. To je nedvojbeno uzrokovalo silazni pritisak na dohotke kućanstava u srednjem prihodovnom sloju velikog uslužnog sektora ovog gospodarstva. Kada je riječ o proizvodnom sektoru, automatizacija i selidba poslova srednje razine u zemlje u razvoju prouzročila je zastoj u zapošljavanju dok su dodana vrijednost po osobi i prosječni prihod u ubrzanom porastu.

Obnavljanje konkurentnosti
Američki nejednaki obrazovni sustav, u kojemu je kvaliteta u korelaciji s prihodovnom razinom nekog područja, a obuka zaposlenika neusklađena s potrebama poslodavaca drugi je čimbenik koji potiče veću nejednakost. Ulaganja u obuku zaposlenika u industrijskoj strukturi koja se razvija iznimno brzo nalik je pokušaju gađanja mete u pokretu. Isti problemi pojavljuju se posvuda, a razlike se svode na ishode te odražavaju varijabilnost u tržišnoj fleksibilnosti i socijalno – političkim odabirima rukovodećih. Ovi negativni trendovi počeli su se pojavljivati oko 1980. Prije toga je poslijeratni obrazac rasta pokazivao puno nižu divergenciju između srednjeg i prosječnog prihoda nego što ekonomisti danas bilježe. U bliskoj budućnosti ne očekujemo ublažavanje tih trendova. U pokušaju poboljšavanja nepovoljnih distribucijskih ishoda neizbježno će biti prisutne izravne tržišne intervencije (na primjer, minimalna nadnica i raznorazne trgovinske mjere), odnosno izmjenjivanje poticaja (koji će se oslanjati na osiguranje vezano uz nezaposlenost i redistribuciju prema poreznom sustavu ili direktno pružanje sluga).

Izazov je kako osmisliti i eksperimentirati s višestruko produljenim pristupima koji postižu ili bar djeluju s ciljem postizanja distribucijskih ciljeva dok istodobno nanose najmanju moguću štetu strukturalnoj fleksibilnosti gospodarstva i dinamičnoj učinkovitosti. U ovom smislu ne smijemo dopustiti da savršenost postane suparnik dobroga.Većina država pokušava riješiti distribucijske probleme kombinacijom socijalnog osiguravanja osnovnih usluga (kao što su obrazovanje, obuka i zdravstvo) uz minimalne nadnice, progresivno oporezivanje dohotka i porez na imovinu. U nekim zemljama su opća ograničenja rasta nadnica i dohotka važna za obnavljanje konkurentnosti i jačanje potencijalne proizvodnosti.

© Project Syndicate, 2013.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji