Svjetska banka u novom izvješću za regiju Hrvatskoj predviđa daljnju stagnaciju s blagim oporavkom BDP-a, ali ne i oporavak zapošljavanja i gospodarstva. Točnije banka je za 2014. godinu najavila rast BDP-a 0,8 posto dok za ovu godinu kažu da će završiti s padom od 0,8 posto BDP-a. To je poprilično velika korekcija prognoze i nastavak pesimizma prema pokazateljima hrvatske ekonomije.

Osim Slovenaca svi bolji

Prije nekoliko je mjeseci Svjetska banka očekivala pad u 2013. od tek 0,4 posto, a puno optimističniji rast od 1,4 posto za iduću godinu. Usporeniji rast odnosno stagnacija problematičan je sam po sebi, ali još više zabrinjava činjenica da Hrvatska ozbiljno zaostaje za regijom. Prosječan rast EU11, grupe u kojoj se nalaze sve nove članice Europske Unije, bit će trostruko brži nego onaj Hrvatske. Prosječan rast BDP-a u tim će zemljama iznositi 2,3 posto što je razvoj koji podupire i zapošljavanje i investicije. Najbrže će rasti baltičke zemlje naročito Latvija kojoj se prognozira rast od 4,2 posto. Mađarska s kojom se nažalost u posljednje vrijeme jedino i možemo uspoređivati s druge strane imat će 1,8 posto rasta BDP-a, a može nas tješiti samo najava da je Slovenija gora od nas i da se njoj predviđa daljnja recesija s padom BDP-a od 1 posto.

I dok su osim Slovenije svi bolji od Hrvatske najava blagog rasta ne znači i oporavak. Očekuje nas daljnji pad zaposlenih i rast nezaposlenih, kažu u Svjetskoj banci u kojoj ističu da će na performanse gospodarstva veliki utjecaj imati procedura prekomjernog deficita kojom će se morati smanjiti deficit proračuna na -3,5 posto BDP-a do 2016.  Naime, rast manji od tri posto nije dovoljan da bi se pokrenulo zapošljavanje i rast standarda, koji je prema nekim izračunima tijekom krize u Hrvatskoj pao za 12 posto.

Hitne reforme

Kao i uvijek Svjetska banka stoga poziva na hitne reforme zdravstva, socijalnih transfera i sustava javne uprave ističući da su javne financije neodržive i da se moraju prilagoditi okolnostima. U 2014. će se nastaviti s fiskalnom prilagodbom u cijelom području EU 11, ali oporavku će na strani prihoda pripomoći domaća potražnja, ali uz razmjerno postupnu dinamiku radi podupiranja gospodarskog rasta. No, u Hrvatskoj i Sloveniji, kažu u Svjetskoj banci, prisutna je potreba za veći prilagodbama ne bi li se dosegla održiva razina deficita i duga.