Nepovoljna očekivanja makroekonomskih kretanja u ovoj godini, kao i neizvjesna situacija oko trgovinskog režima CEFTA-e, ne daju povoda za optimizam u pogledu poboljšanja financijskih rezultata u industriji prehrambenih proizvoda i pića.

To znači da će udruživanje u cilju jačanja konkurentskog položaja kroz stvaranje lanaca novih i dodanih vrijednosti biti izgledan scenarij za budućnost poduzeća u tim sektorima. Stručnjaci kažu da će za manje tvrtke presudno biti pozicioniranje na nacionalnim tržištima, dok će za velike kompanije važne biti formalna i neformalna suradnja sa sličnim poduzećima na regionalnim (nadnacionalnim) tržištima. Pritom je moguć i scenarij stvaranja novih nadnacionalnih poduzeća u cilju sudjelovanja više manjih poduzeća na trećim tržištima, ponajprije istočno od regionalnog okruženja u kojem se nalazi Hrvatska, a to je Jugoistočna Europa. Zasad je teško procijeniti koliko su izvozno-uvoznoj slici već pridonijela najavljena prebacivanja dijela proizvodnje u susjedne zemlje zbog napuštanja povlaštenog carinskog režima s tržištima Cefte. No, za analitičare nema mnogo dvojbi oko toga da će za Hrvatsku to značiti gubitak pozicija na tim tržištima, što će pak iskoristiti izvozno konkurentnije zemlje.

No, domaćem prehrambenom sektoru ukazala se slamka spasa. Naime, poljoprivredno-prehrambeni segment najveći je dobitnik novog programa ruralnog razvoja koji će na godišnjoj razini u razdoblju 2014.-2020. raspolagati sa 282 milijuna eura budući da je Europska komisija dopustila da se iz ruralne omotnice (332 milijuna eura) za plaćanje izravnih potpora u poljoprivredi preusmjeri 15 posto. Otkriva to završna verzija programa koji će svoju službenu verziju radi složene administrativne procedure unutar Europske unije dobiti tek krajem 2014. No, taj detalj neće odviše usporiti proceduru jer, prvi natječaj namjeravaju objaviti u ožujku-travnju 2014. godine. Taj je sektor do sada uglavnom bio izostavljen iz svih dokumenata o subvencioniranju novih ulaganja. S programom ruralnog razvoja ta praksa nestaje, kroz kalendarsku godinu imat će dostupno oko 160 milijuna eura, a maksimalni iznos nepovratne potpore po jednom projektu bit će pet milijuna eura.

U pravilu sufinancirat će se 50 posto ulaganja, no predviđene su i iznimke. Tako poduzetnici mlađi od 40 godina ukoliko investiraju u razvoj poljoprivrednih gospodarstava na otocima ili u brdsko-planinskim područjima mogu dobiti i do 90 posto troška, a za ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih proizvoda 70 posto, uz limit od pet milijuna eura. Za europske potpore moći će se kandidirati mikro, mali i srednji poduzetnici, no vrata nisu potpuno zatvorena ni velikima. Za potpore će se u nekim mjerama moći natjecati i Agrokorovo Belje, Žito, Kraš, Gavrilović ili Kutjevo, s projektima čija vrijednost ne prelazi deset milijuna eura.

Pritisci

Efekti napuštanja CEFTA-e

Pored negativnog efekta napuštanja Cefte, prehrambeni sektor pod pritiskom je pada proizvodnje, izvoza i zaposlenosti u tom sektoru. S druge strane, na nepovoljne rezultate dodatno utječe u rast uvoza jeftinije hrane, kao i kako kažu stručnjaci, nedovoljna vertikalna i horizontalna povezanost poduzeća i institucija koje čine ovaj sektor.