Zbog sve veće potražnje za energijom te kako bi smanjile svoju ovisnost o Rusiji u opskrbi plinom, europske zemlje sve se više okreću norveškom prirodnom plinu. U proteklih šest godina Norveška je praktički udvostručila svoj godišnji izvoz plina na 90 milijardi prostornih metara, postavši drugi po veličini izvoznik u Europsku uniju, sa 16-postotnim tržišnim udjelom. Ovoga mjeseca otvoren je najduži svjetski podvodni plinovod, koji povezuje Norvešku i Britaniju, a pokrivat će i do 20 posto britanskih potreba u godinama koje dolaze. Ta skandinavska zemlja već podmiruje 30 posto francuskih potreba za plinom te 25 posto njemačkih.

Raste interes
“S obzirom na to da potrošnja plina u Europi raste, došlo je do očiglednog rasta interesa za norveškim plinom zbog čega povećavamo svoju proizvodnju i izvoz”, kazao je norveški ministar za naftu i energetiku Odd Roger Enoksen. Očekuje se da će izvoz porasti sa 50 milijardi prostornih metara u 2000. na čak 130 milijardi u 2010. To povećanje pozdravljaju europske zemlje željne sigurne opskrbe energentima i smanjenja svoje ovisnosti o ruskoj opskrbi, kojom se pokriva 25 posto europskih potreba za plinom. Plinski rat između Moskve i Kijeva usred prošlogodišnje zime naglasio je europsku ranjivost: Rusija je tada prekinula opskrbu Ukrajini nakon sukoba oko cijena, što je izazvalo domino efekt na druge europske zemlje. Inače, Moskva i Kijev su se prošlog tjedna dogovorile u pogledu cijene ruskog plina Ukrajini 2007. godine što bi trebalo otkloniti opasnost novog plinskog rata koji bi omeo europsku opskrbu. Cijena bi tako trebala biti 130 dolara za 1000 m3 plina, prema sadašnjih 95 dolara. Međutim, opasnost od nepredviđenog razvoja događaja i ponavljanja krize ipak ostaje što upućuje na nužnost nalaženja drugih dobavljača, poput Norveške. Nakon gradnje plinovoda Langeled, Norveška planira gradnju novog plinovoda prema Europi, pored postojećih 7800 kilometara već položenih i kapaciteta u izgradnji. “Norveška je uvijek bila važna karika u proizvodnji plina i to će zasigurno ostati još dugo vremena. U posljednje vrijeme svjedoci smo da se promijenila predodžba Bruxellesa o Norveškoj”, rekao je tržišni analitičar Arnstein Wigestrand. Podsjetio je kako se Europska unija prije protivila norveškoj praksi potpisivanja dugoročnih ugovora pozivajući kupce da ponovno razmore uvjete u svojim ugovorima kako bi se osigurala bolja opskrba tržišta plinom. “Međutim, u Bruxellesu su očito promijenili mišljenje, očito je da sada zadovoljno trljaju ruke za svaki kubični metar plina koji im Norvežani isporučuju”, kazao je taj analitičar. Inače, Rusija je nedavno potpisala memorandum o razumijevanju o opsklrbi plinom s Alžirom, koji je treći najveći dobavljač plina za Europu sa oko 11 posto udjela na tržištu. Međutim, to je dovelo do strahova da se stvara plinski kartel. Norveška je, međutim, već isključila mogućnost sudjelovanja u takvom kartelu. “Za veliku količinu naše proizvodnje već sada imamo dugoročne ugovore, dio smo europskog sporazuma o ekonomskoj suradnji te smo u potpunosti liberalizirali i otvorili našu opskrbu plinom te stoga nemamo namjeru ići u tom smjeru”, rekao je Enoksen. Također je naglasio kako Norveška i Rusija jedna drugoj nisu konkurencija u opskrbi Europe plinom, štoviše, ovise jedna o drugoj kako bi što bolje mogle opskrbljivati europsko tržište tim energentom.

LNG kao opcija
Smatra kako će Rusija i u budućnosti ostati velik i siguran dobavljač plina. Ako se ne učini sve što je potrebno za neometanu opskrbu plinom, zemlje potrošači prijeći će na neki drugi izvor energije. Jedna od opcija mogao bi biti i ukapljeni plin ili LNG, prirodni plin koji se hladi na -163 stupnja Celzija kako bi mu se smanjio volumen nakon čega se prevozi specijalno dizajniranim tankerima. Takav prijevoz vrlo je efikasan i samo jedan spremnik na LNG tankeru može prebaciti količini plina dovoljnu za opskrbu grada od milijun stanovnika za oko šest mjeseci. No problem s LNG-om su još relativno veliki troškovi, veći od onih za klasične plinovode. S tim plinom Europa ne bi više bila ovisna o Rusiji jer bi se LNG mogao dopremati s Bliskog istoka, Južne Amerike ili ikojeg drugog dijela svijeta.
(Igor Medić/agencije)

Bruxelles zatražio pristup ruskoj mreži plinovoda

Povjerenik za energetiku Europske unije (EU) Andris Piebalgs pozvao je jučer Rusiju da dopusti veći pristup svom sustavu transporta prirodnog plina, te je pozvao Rusiju i njezine europske susjede na transparentnije odnose na području energetike. Na konferenciji za energetska pitanja Rusije i EU-a Piebalgs je istaknuo kako EU od Rusije očekuje odgovore na svoje dugotrajne pozive da se nezavisnim kompanijama dozvoli pristup ruskim plinovodima. Sada državni ruski monopolist, tvrtka Gazprom, jedino putem njih izvozi plin, što mu omogućava snagu da stavlja veto na nezavisne projekte u vezi plina. “Uočena je potreba za sigurnim i predvidivim uvjetima ulaganja kako za europske tako i za ruske kompanije”, kazao je Piebalgs na konferenciji za energetska pitanja koja je jučer počela u Moskvi. “Osim toga postoji i potreba za jednakim uvjetima pristupa tržištu i infrastrukturi, kao i potreba da cjevovodima bude omogućen pristup trećih strana kako u Rusiji tako i u EU”, dodao je. Budući da Rusija pokriva četvrtinu potreba EU za naftom i plinom, europski čelnici žele od ruskog predsjednika Vladimira Putina jamstvo da će imati siguran pristup golemim ruskim resursima.
(H)