Europska komisija zatražila je danas na početku novog europskog semestra dubinsku analizu za 16 zemalja Europske unije, uključujući Hrvatsku, radi naznaka moguće slabije konkurentnosti i makrogospodarskih neravnoteža.

Hrvatska se tako našla u skupini sa Španjolskom, Slovenijom, Francuskom, Italijom, Mađarskom, Belgijom, Bugarskom, Danskom, Maltom, Nizozemskom, Finskom, Švedskom, Velikom Britanijom, Njemačkom i Luksemburgom, na temelju pokazatelja kojima EK mjeri "unutarnju i vanjsku konkurentost" zemalja EU-a.

Pokazatelji obuhvaćaju, između ostalog, višak odnosno manjak u bilanci plaćanja po tekućem računu, stanje međunarodnih ulaganja, udio u svjetskom izvoznom tržištu i dug privatnog sektora i opće države.

Hrvatska je nova članica Europske unije i dubinska će analiza pomoći da se "razumije priroda i mogući rizici povezani s vanjskom pozicijom, trgovinskom bilancom i konkurentnošću, kao i s unutarnjim pozicijama", navodi Komisija u današnjem Izvješću o mehanizmu za upozorenje.

Prema danas objavljenim podacima Eurostata, moguće probleme s konkurentnošću signalizira prosječan pad udjela Hrvatske u svjetskom izvozu u petogodišnjem razdoblju od 2007. do 2012. za 24,7 posto. Komisija je kao plafon prihvatljivog pada udjela odredila šest posto.

Vanjsku neravnotežu i slabiju konkurentnost Hrvatske signalizira i neto stanje međunarodnih ulaganja u odnosu na BDP od minus 89 posto. Komisija zabrinjavajućim smatra negativne vrijednosti veće od 35 posto BDP-a.

Signal je moguće unutarnje neravnoteže pomična prosječna stopa nezaposlenosti u trogodišnjem razdoblju od 2010. do 2012. od 13,8 posto. U Bruxellesu zabrinjavajućima smatraju stope više od 10 posto.

Vrijednosti ostalih pokazatelja Hrvatske, uključujući prosječni manjak u bilanci plaćanja po tekućem računu u razdoblju od 2010. do 2012. od 0,5 posto BDP-a, ne sugeriraju probleme s konkurentnošću ni unutarnje odnosno vanjske neravnoteže.

Vrhunski stručni tim

Od ordinacije s jednom stomatološkom stolicom do centra za najzahtjevnije dentalne zahvate

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Ispod je gornje dopuštene granice i dug opće države, od 56 posto BDP-a u 2012. Zabrinjava pak dug privatnog sektora koji je 2012. iznosio 132 posto BDP-a i time se gotovo izjednačio s prilagođenim plafonom u EU od 133 posto BDP.

Komisija zaključno ocjenjuje da zemlje EU-a uspijevaju postupno smanjiti deficite u tekućoj bilanci plaćanja i poboljšati konkurentnost, ali problem je i dalje visoki dug i neto stanje međunarodnih investicija u pojedinim zemljama.

Ministri financija zemalja članica EU-a raspravljat će o izvješću EK u prosincu. Komisija će idućih mjeseci pripremiti dubinske analize za 16 zemalja i objaviti ih u proljeće iduće godine.