Europski revizorski sud objavio je da je Europska unija prošle godine u vjetar bacila gotovo 7 milijardi eura zbog komplicirane legislative i pronovjera. Riječ je o 4,8 posto zajedničkog proračuna u 2012. godini, što je 0,9 posto više nego je pogrešno potrošeno u 2011. godini. U revizorskom izvještaju stoji kako je glavni problem trošenje sredstava za ruralni razvoj, okoliš, ribolovnu industriju i zdravlje.

Presložena pravila

Analiza vrsta pogrešaka kroz različite skupine politika pokazuje da na pogreške prihvatljivosti otpada više od dvije trećine ukupne procijenjene stope pogrešaka: ozbiljno nepošto­vanje pravila javne nabave, potpuno neprihvatljivi projekti/aktivnosti ili korisnici, neprihvatljivi troškovi prijavljeni u zahtjevu za povratom troškova i pogrešne prijave poljoprivrednog zemljišta.

Revizori navode da većina grešaka  potječe od pogrešne primjene ili nerazumijevanja često složenih pravila shema EU o trošenju sredstava, ali su i naveli da je prošle godine zabilježeno i nekoliko slučajeva pronevjere.

“Pojednostavljenje pravila je najvažnije jer ne možete od seljaka tražiti da poštuje pravila o urbanom okolišu koje nitko ne razumije”, kazao je Vitor Caldeira predsjednik Suda. Caldeira je izjavio kako europski građani imaju pravo znati kako se troši njihov novac i radi li se to na ispravan način te da imaju pravo znati stvara li se dodatna vrijednost, naročito u vremenu kad je jak pritisak na javne financije. Caldeira je naglasio greške pri dodjeli novca u najvećem broju slučajeva ne predstavljaju pronevjeru nego ukazuju na neefikasnost.

Skupe direktne pogodbe

Drugim riječima, nisu ilegalne. Većina grešaka dogodile su se zbog manjka poštivanja pravila o javnoj nabavi. Manje greške događale su se nakon što su mnogi na stranicama projekta zaboravili navesti da se financira novcem EU. Ostale, mnogo ozbiljnije greške dogodile su se zbog pogreške prilikom dodjele novca kompanijama koje su navele da žele zaposliti nezaposlene, ili direktnim pogodbama prilikom dodijeljivanja posla građevinskim kompanijama na gradnji autocesta bez pristupa ostalim konkurentima da se natječu za posao kvalitetnijim ponudama. Europski revizorski sud smatra kako i nacionalne vlade, uz Europsku komisiju, snose dio odgovornosti, budući su imale na raspolaganju dovoljno informacija kako bi se otkrile i otklonile greške prije nego što su sredstva isplaćena.

”Ovo je slučaj za ruralni razvoj, za koheziju i sva područja u kojima su uključena tijela država članica”, naglasio je Caldeira, dodajući da su u većini slučajeva porezni obveznici država članica ti koji plaćaju jer se od konačnih korisnika europskog zajedničkog novca te traži da vrate novac koji su dobili nakon nepoštivanja procedura. “Državni proračuni su ti koji vraćaju novac”, kazao je Caldeira. Upozorio je da EU ne poklanja dovoljno pažnje na ovaj problem te da isto ponavlja još od 2008. godine. “Sljedeći proračunski ciklus, nadolazeći izbori za Europski parlament u svibnju i izbor novih članova Komisije u listopadu prilika su da se postigne nova kultura upravljanja zajedničkim novcem”, poručio je Caldeira.

Budućnost uz AI

Kako AI mijenja tržište rada i hoće li AI vještine biti novi kriterij u zapošljavanju?

Digitalna revolucija

Domaća aplikacija koja olakšava svakodnevno upravljanje novcem

Zaključio je da Europska unija posvećuje previše pažnje zahtjevima koji ne ispunjavaju uvjete, što znači da će građani plaćati sredstava za projekte koji na to nemaju pravo.

Revizorski sud stoga je dao smjernice svim Vladama i Europskoj komisiji kako da isprave greške u budućnosti. Revizorski sud je posebna kontrolna institucija Europske unije, nadležna da ispituje sve prihode i rashode svih tijela koje je osnovala Zajednica, ukoliko to nije isključeno nekim ustavotvornim dokumentom. Revizorski sud kontrolira ispravnost i zakonitost, te regularnost svih transakcija, a sjedište mu je u Luksemburgu.

Italija

Novac za obnovu L'Aquile otišao mafiji

Istražni odbor Europskog parlamenta osudio je Italiju za sudjelovanje u organiziranom kriminalu prilikom dodjele ugovora za obnovu grada L’Aquile nakon razornog potresa 2009. godine optuživši i Bruxelless za nedovoljan nadzor Europskog fonda za obnovu. Soren Bo Sondergaard, danski član Odbora kazao je daje dio europskog novca koji je trebao ići za obnovu srušenih kuća plaćen kompanijama s direktnim ili indirektnim vezama s mafijom. Dodao je da je jedan od izvođača bio i traženi kriminalac. EU je bila osigurala 490 milijuna eura za obnovu L’Aquile.