Držanje cijena pod kontrolom i održavanje likvidnosti bankarskog sustava ne bi smjelo biti jedini posao Hrvatske narodne banke (HNB) u lošim makroekonomskim uvjetima u kakvima je Hrvatska već četiri godine, upozorili su večeras saborski zastupnici, koje je posebno naljutila činjenica da je HNB u izvješću o svom radu u 2012. pod stavkom 'ostalo', bez ikakve specifikacije, navela trošak od 35 milijuna kuna.

"Jahte se iznajmljuju kad se ide na simpozij u Dubrovnik, 40 njih ide iz HNB-a i nikom ne polažu račune. Koliko su im plaće, koliko su potrošili na obnovu fasade, to nitko ne smije znati, čak ni Državni ured za reviziju", rekao je Goran Marić (HDZ).

HNB-u je spočitnuo što se "drži neutralno, iako svi relevantni pokazatelji upućuju da je stanje gotovo neizdrživo".

"HNB je sve prepustila tržištu, ponaša se kao nezaintreresirana stranka u postupku, kao novi zavod za statistiku, a ne kao fiskalni agent države", rekao je Marić, tumačeći da je riječ o "neovisnosti od zdravog razuma".

Ustvrdio je da se HNB ograničila na očuvanje stabilnosti cijena te da ni u tome nije bila uspješna, s obzirom da su, kako je naveo, 44 od 45 najvažnijih prehrambenih proizvoda lani poskupjeli za više od 30 posto.

"Samo kiseli krastavci su pojeftinili. Ekonomska politika nudi nam kisele krastavce za preživljavanje", zaključio je Marić.

HNB-u je zamjerio i što je reagirala na smanjivanje dobiti banaka, dok je propustila reagirati na odobravanje nenaplativih kredita velikim korporacijama, uvođenje valutne klauzule u švicarskim francima te visoke naknade i kamate po minusima na tekućim računima. Naprimjerenim je ocijenio što izvješće Saboru nije podnio guverner Boris Vujčić, nego viceguverner Relja Martić.

Krešimir Bubalo (HDSSB) kazao je, pak, kako je "evidentno da je HNB svih ovih kriznih godina bio samo pasivni promatrač, statističar umjesto sukreatora ekonomske politike".

Novi regulatorni okvir

Dobivanje kriptolicence u Hrvatskoj: ključni rokovi, uvjeti i koraci

Fiskalna stabilnost

Kako banke oblikuju ekonomski rast Hrvatske?

Upozorio je na inozemno razduživanje banaka, čije su matice lani s hrvatskog tržišta povukle dvije milijarde kuna. Bubalo drži da HNB nedovoljno koristi instrumente monetarne politike koji su joj na raspolaganju te da pogoduje bankama i uvozničkom lobiju. "HNB bi se trebala boriti za naše stanovništvo, a ne za profitabilnost banaka", rekao je.

I Nadica Jelaš (SDP) upozorava da držanje cijena pod kontorolom i održavanje likvidnosti banaka ne može i ne smije biti jedini posao HNB-a u krizi.

"Što znači da banke imaju novac, kad poduzeća i obrtnici svakodnevno propadaju, a ljudi ostaju bez radnih mjesta", upitala je. Od HNB-a očekuje da aktivnije podupire ekonomsku politiku i potiče banke na kreditiranje.

Središnju banku ipak je pohvalila zbog povećanih deviznih rezervi, koje su, ističe, snažan osigurač protiv nekontroliranog klizanja tečaja, inflacije i pada kreditnog rejtinga.

Sabor je raspravio i izvješće o radu Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, koje je naišlo na nepodijeljenu podršku klubova, a zasjedanje će nastaviti sutra.