Hrvatska softverska industrija u protekle je dvije godine zaposlila cijelu tvornicu ljudi, otvorivši 1307 novih radnih mjesta, a softver je od lani 11. najznačajniji hrvatski izvozni proizvod, doznaje Poslovni dnevnik.

Istraživanje koje je provela tvrtka Astra poslovni inženjering u suradnji s Bisnodeom pokazuje da je uz naftne derivate, brodove, lijekove, transformatore, drvo, plin, gnojiva, zlato, sjedala i željezni otpad Hrvatska globalno konkurentna u proizvodnji računalnih programa.Prema istraživanju, hrvatski izvoz softvera u 2012. godini popeo se na 1,1 milijardu kuna, što je rast od 48,9 posto u posljednje dvije godine. Usto, tvrtke iz te industrije udvostručile su svoj doprinos vanjskotrgovinskoj bilanci, pa sad izvezu 657,3 milijuna kuna više nego što uvezu. Broj zaposlenih u domaćoj proizvodnji softvera u dvije godine porastao je sa 8402 na 9709, a broj poslovnih subjekata s 2218 na 2306.

Tajana Barančić, konzultantica Astre, koja je lani ovo istraživanje radila i u suradnji s udrugom hrvatskih softverskih izvoznika CISExom, kaže da softverska industrija, kao i cijeli domaći IT, ima velik potencijal rasta. "To je naš konj za utrku na globalnom tržištu", kaže Barančić.Navodi da su lani proizvođači softvera imali prihod od 4,98 milijardi kuna. Iako se taj iznos nije promijenio u odnosu na godinu prije, udio izvoza u prihodima povećao se na 22,2 posto. Usporedbe radi, 2010. iznosio je 17 posto, a godinu kasnije 20,4 posto. Iz istraživanja je vidljivo da su proizvođači softvera snažno investirali u ljude te da ih je to koštalo sedam postotnog pada neto dobiti, na 345,6 milijuna kuna.Barančić dodaje da jezgro promatrane NDK skupine 62, koja pokriva "računalno programiranje, savjetovanje i djelatnosti povezane s njima", čini približno 1500 tvrtki u NDK skupini 6201 "računalno programiranje", koje su se pretvorile u primarno softverske izvozne tvornice.

"Te tvrtke su, otkako je Hrvatska priznala da je u recesiji 2008. godine, počela obarati sve rekorde u rastu i izvozu", kaže Barančić.Navodi da je toj grupi tvrtki lani izvoz porastao za 19 posto, na 801,3 milijuna kuna, neto izvoz na 571,4 milijuna kuna, prihodi su im porasli za jedan posto, na 3,19 milijardi kuna, a udio izvoza u prihodima na 25,1 posto: k tome, imaju i 4 posto više neto dobiti 291,2 milijuna kuna. "Država se već trudi pomoći, a vjetar u leđa softverašima mogli bi dati strukturni fondovi", zaključuje Barančić.