EN DE

Eurozona nalazi se na pragu nove velike krize

Autor: Poslovni dnevnik
23. rujan 2013. u 21:59
Podijeli članak —
Thinkstock

Grčkoj treba još novca, Francuzi ne žele reforme, Italija je kronično nekonkurentna, a tu su i slovenske banke.

Idila koja se vratila u eurozonu, a čije su glavne odlike spor oporavak gospodarstva i poslušnost Grčke prema zahtjevima Međunarodnog monetarnog fonda i Europske unije, na vrlo je klimavim nogama. Naime, problemi u Italiji, Francuskoj i Sloveniji mogli bi vrlo lako već ove jeseni izazvati novu, vjerojatno mnogo ozbiljniju krizu.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

“Vidimo pomake u Španjolskoj, Portugalu i Irskoj. Ove zemlje su provođenjem reformi povratile svoju konkurentnost i to je pozitivno. Ali kao i ranije tvrdim da još nismo postigli široki reformski proboj. Pogotovo ne u velikoj kriznoj zemlji Italiji”, rekao je za Deutsche Welle Jörg Krämer, glavni ekonomist Commerzbanke.

Idila koja se vratila u eurozonu, a čije su glavne odlike spor oporavak gospodarstva i poslušnost Grčke prema zahtjevima Međunarodnog monetarnog fonda i Europske unije, na vrlo je klimavim nogama. Naime, problemi u Italiji, Francuskoj i Sloveniji mogli bi vrlo lako već ove jeseni izazvati novu, vjerojatno mnogo ozbiljniju krizu.

“Vidimo pomake u Španjolskoj, Portugalu i Irskoj. Ove zemlje su provođenjem reformi povratile svoju konkurentnost i to je pozitivno. Ali kao i ranije tvrdim da još nismo postigli široki reformski proboj. Pogotovo ne u velikoj kriznoj zemlji Italiji”, rekao je za Deutsche Welle Jörg Krämer, glavni ekonomist Commerzbanke.

Zabrinut je što u Italiji u odnosu na druge države eurozone, iz godine u godine dolazi do snažnijeg povećanja plaća unatoč manjoj produktivnosti radne snage. Zemlja stalno gubi na konkurentnosti, a velik je problem i to što Francuska nije spremna provesti nužne duboke reforme koje bi pokrenule njezino gospodarstvo.

Postoji opasnost da bi i Slovenija mogla postati problem za Europsku uniju zato što tamošnje banke u svojim bilancama imaju milijunske deficite koje je nemoguće nadoknaditi. Ove jeseni još se provode programi pomoći za Irsku, Španjolsku i Portugal, a jasno je da će i Grčkoj trebati više novca. Stručnjak za euro Bayern LB-a Johannes Mayr smatra da će Ateni u iduće dvije godine trebati 11 milijardi eura za pokrivanje deficiti proračuna, a ne isključuje niti dodatni program, od desetak milijardi eura, kako bi se zemlji olakšao prelazak na privatno tržište kapitala.

Glavni ekonom Commerzbanke Jörg Krämer tvrdi da uzroci krize još nisu otklonjeni: “Nemamo široki reformski napredak, ali u pozadini imamo Europsku središnju banku koja kroz politiku jeftinog novca, davanjem mogućnosti otkupa državnih obveznica prikriva krizu. To dovodi do toga da su sada i poduzeća ohrabrena i može se reći da je recesija u eurozoni prošla. Ponovo se bilježi gospodarski rast iako uzroci krize nisu otklonjeni.”

Kako nedostatak konkurentnosti i kontrole banaka te prekomjerni proračunski deficiti još nisu riješeni, i Mayr i Krämer smatraju da strogi kurs štednje još uvijek nema alternative. Što ustalom zagovara i njemačka kancelarka Angela Merkel. 

Autor: Poslovni dnevnik
23. rujan 2013. u 21:59
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close